Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   ku Demsal û hewa

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [şanzdeh]

Demsal û hewa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Ovo su godišnja doba: E- ------ -n: E_ d_____ i__ E- d-m-a- i-: ------------- Ev demsal in: 0
Proljeće, ljeto, b-ha-- h--în b_____ h____ b-h-r- h-v-n ------------ bihar, havîn 0
jesen i zima. payî--- zi-is-an p____ û z_______ p-y-z û z-v-s-a- ---------------- payîz û zivistan 0
Ljeto je vruće. H-vîn-ge----. H____ g___ e_ H-v-n g-r- e- ------------- Havîn germ e. 0
Ljeti sija sunce. Hav--ê-ta- -ertê. H_____ t__ d_____ H-v-n- t-v d-r-ê- ----------------- Havînê tav dertê. 0
Ljeti rado idemo šetati. E- -- g-rî-a h--î-- --z-d--i-. E_ j_ g_____ h_____ h__ d_____ E- j- g-r-n- h-v-n- h-z d-k-n- ------------------------------ Em ji gerîna havînê hez dikin. 0
Zima je hladna. Zi-is--n sar e. Z_______ s__ e_ Z-v-s-a- s-r e- --------------- Zivistan sar e. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Z-v-st--- be-f-- -------i-ar-. Z________ b___ û b____ d______ Z-v-s-a-ê b-r- û b-r-n d-b-r-. ------------------------------ Zivistanê berf û baran dibare. 0
Zimi rado ostajemo doma. E- ziv--t--- j- ma--na li--alê-hez -i-i-. E_ z________ j_ m_____ l_ m___ h__ d_____ E- z-v-s-a-ê j- m-y-n- l- m-l- h-z d-k-n- ----------------------------------------- Em zivistanê ji mayîna li malê hez dikin. 0
Hladno je. Sar e. S__ e_ S-r e- ------ Sar e. 0
Pada kiša. Bar-n di---e. B____ d______ B-r-n d-b-r-. ------------- Baran dibare. 0
Vjetrovito je. Bayî -e. B___ y__ B-y- y-. -------- Bayî ye. 0
Toplo je. Ger- -. G___ e_ G-r- e- ------- Germ e. 0
Sunčano je. Ta-î- -. T____ e_ T-v-n e- -------- Tavîn e. 0
Vedro je. He-a ve----. H___ v______ H-w- v-k-r-. ------------ Hewa vekirî. 0
Kakvo je vrijeme danas? Îro he-a----- ye? Î__ h___ ç___ y__ Î-o h-w- ç-w- y-? ----------------- Îro hewa çawa ye? 0
Danas je hladno. Îro-sa- -. Î__ s__ e_ Î-o s-r e- ---------- Îro sar e. 0
Danas je toplo. Î---g-r--e. Î__ g___ e_ Î-o g-r- e- ----------- Îro germ e. 0

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...