Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   sv Årstider och väder

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [sexton]

Årstider och väder

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Ovo su godišnja doba: Det ----är ---ti---na: D__ h__ ä_ å__________ D-t h-r ä- å-s-i-e-n-: ---------------------- Det här är årstiderna: 0
Proljeće, ljeto, V-re-,-som-----, V_____ s________ V-r-n- s-m-a-e-, ---------------- Våren, sommaren, 0
jesen i zima. hös--n -c- ---te--. h_____ o__ v_______ h-s-e- o-h v-n-e-n- ------------------- hösten och vintern. 0
Ljeto je vruće. S------n -r -e--. S_______ ä_ h____ S-m-a-e- ä- h-t-. ----------------- Sommaren är hett. 0
Ljeti sija sunce. P--s-----e---ki--r -olen. P_ s_______ s_____ s_____ P- s-m-a-e- s-i-e- s-l-n- ------------------------- På sommaren skiner solen. 0
Ljeti rado idemo šetati. P--s-m-a-e- --r--i --r-- -t o-- -r----erar. P_ s_______ g__ v_ g____ u_ o__ p__________ P- s-m-a-e- g-r v- g-r-a u- o-h p-o-e-e-a-. ------------------------------------------- På sommaren går vi gärna ut och promenerar. 0
Zima je hladna. V--tern----k---. V______ ä_ k____ V-n-e-n ä- k-l-. ---------------- Vintern är kall. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. P-----ter- -n--- -ll-- --g----det. P_ v______ s____ e____ r_____ d___ P- v-n-e-n s-ö-r e-l-r r-g-a- d-t- ---------------------------------- På vintern snöar eller regnar det. 0
Zimi rado ostajemo doma. P- -----r- sta--ar-vi--är-a--emm-. P_ v______ s______ v_ g____ h_____ P- v-n-e-n s-a-n-r v- g-r-a h-m-a- ---------------------------------- På vintern stannar vi gärna hemma. 0
Hladno je. Det-ä--k-llt. D__ ä_ k_____ D-t ä- k-l-t- ------------- Det är kallt. 0
Pada kiša. D-- -egn-r. D__ r______ D-t r-g-a-. ----------- Det regnar. 0
Vjetrovito je. D-- -- b-å---t. D__ ä_ b_______ D-t ä- b-å-i-t- --------------- Det är blåsigt. 0
Toplo je. D-- är va--t. D__ ä_ v_____ D-t ä- v-r-t- ------------- Det är varmt. 0
Sunčano je. Det-----o-i--. D__ ä_ s______ D-t ä- s-l-g-. -------------- Det är soligt. 0
Vedro je. De---- ---r--v-d-r. D__ ä_ k____ v_____ D-t ä- k-a-t v-d-r- ------------------- Det är klart väder. 0
Kakvo je vrijeme danas? Vad ä- d-t--ö----d-r-i-a-? V__ ä_ d__ f__ v____ i____ V-d ä- d-t f-r v-d-r i-a-? -------------------------- Vad är det för väder idag? 0
Danas je hladno. D-t -- -al------g. D__ ä_ k____ i____ D-t ä- k-l-t i-a-. ------------------ Det är kallt idag. 0
Danas je toplo. De---- v-rm--i---. D__ ä_ v____ i____ D-t ä- v-r-t i-a-. ------------------ Det är varmt idag. 0

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...