Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   es Las Estaciones y el Clima

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [dieciséis]

Las Estaciones y el Clima

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski španjolski igra Više
Ovo su godišnja doba: Ésta--s---l----st-c-o--- -e--a--: É____ s__ l__ e_________ d__ a___ É-t-s s-n l-s e-t-c-o-e- d-l a-o- --------------------------------- Éstas son las estaciones del año:
Proljeće, ljeto, La------v---- ----e---o, L_ p_________ e_ v______ L- p-i-a-e-a- e- v-r-n-, ------------------------ La primavera, el verano,
jesen i zima. e---t--o---e- ----e--o. e_ o____ y e_ i________ e- o-o-o y e- i-v-e-n-. ----------------------- el otoño y el invierno.
Ljeto je vruće. E- v-r--o--s---lu-o--. E_ v_____ e_ c________ E- v-r-n- e- c-l-r-s-. ---------------------- El verano es caluroso.
Ljeti sija sunce. E- v-rano --ce sol. E_ v_____ h___ s___ E- v-r-n- h-c- s-l- ------------------- En verano hace sol.
Ljeti rado idemo šetati. En -l---r-----o- g-st--ir - ---e-r. E_ e_ v_____ n__ g____ i_ a p______ E- e- v-r-n- n-s g-s-a i- a p-s-a-. ----------------------------------- En el verano nos gusta ir a pasear.
Zima je hladna. El---v------e----ío. E_ i_______ e_ f____ E- i-v-e-n- e- f-í-. -------------------- El invierno es frío.
Zimi pada snijeg ili kiša. En -l-invi-rn--n--v- o--l--ve. E_ e_ i_______ n____ o l______ E- e- i-v-e-n- n-e-a o l-u-v-. ------------------------------ En el invierno nieva o llueve.
Zimi rado ostajemo doma. En-el--n--e-no nos --st- -ued-r-o- en-c-sa. E_ e_ i_______ n__ g____ q________ e_ c____ E- e- i-v-e-n- n-s g-s-a q-e-a-n-s e- c-s-. ------------------------------------------- En el invierno nos gusta quedarnos en casa.
Hladno je. H----f---. H___ f____ H-c- f-í-. ---------- Hace frío.
Pada kiša. Está--l-vi---o. E___ l_________ E-t- l-o-i-n-o- --------------- Está lloviendo.
Vjetrovito je. Ha----i--to /----á -e-t-s-----.-. H___ v_____ / E___ v______ (_____ H-c- v-e-t- / E-t- v-n-o-o (-m-)- --------------------------------- Hace viento / Está ventoso (am.).
Toplo je. H--e--a--r. H___ c_____ H-c- c-l-r- ----------- Hace calor.
Sunčano je. Hac- ---. H___ s___ H-c- s-l- --------- Hace sol.
Vedro je. E- --e-p--e-tá a-r-da---. E_ t_____ e___ a_________ E- t-e-p- e-t- a-r-d-b-e- ------------------------- El tiempo está agradable.
Kakvo je vrijeme danas? ¿----t----- --ce -o-? ¿___ t_____ h___ h___ ¿-u- t-e-p- h-c- h-y- --------------------- ¿Qué tiempo hace hoy?
Danas je hladno. H----ace--río. H__ h___ f____ H-y h-c- f-í-. -------------- Hoy hace frío.
Danas je toplo. Ho- h--e -a-o-. H__ h___ c_____ H-y h-c- c-l-r- --------------- Hoy hace calor.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...