Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   af Seisoene en weer

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [sestien]

Seisoene en weer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski afrikaans igra Više
Ovo su godišnja doba: Di---s ----se-s--ne: D-- i- d-- s-------- D-t i- d-e s-i-o-n-: -------------------- Dit is die seisoene: 0
Proljeće, ljeto, Le-t-----m-r, L----- s----- L-n-e- s-m-r- ------------- Lente, somer, 0
jesen i zima. he---, w---e-. h----- w------ h-r-s- w-n-e-. -------------- herfs, winter. 0
Ljeto je vruće. Die so-er -- wa--. D-- s---- i- w---- D-e s-m-r i- w-r-. ------------------ Die somer is warm. 0
Ljeti sija sunce. I---i--so--r----- di- --n. I- d-- s---- s--- d-- s--- I- d-e s-m-r s-y- d-e s-n- -------------------------- In die somer skyn die son. 0
Ljeti rado idemo šetati. In die--o--r-ga-n------ons ---a-. I- d-- s---- g--- s--- o-- g----- I- d-e s-m-r g-a- s-a- o-s g-a-g- --------------------------------- In die somer gaan stap ons graag. 0
Zima je hladna. D-e---n-e- is -o--. D-- w----- i- k---- D-e w-n-e- i- k-u-. ------------------- Die winter is koud. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. I--d-e--int-r----e- o- -e-n----. I- d-- w----- s---- o- r--- d--- I- d-e w-n-e- s-e-u o- r-ë- d-t- -------------------------------- In die winter sneeu of reën dit. 0
Zimi rado ostajemo doma. In -ie-win--r---- -ns---aag tu-s. I- d-- w----- b-- o-- g---- t---- I- d-e w-n-e- b-y o-s g-a-g t-i-. --------------------------------- In die winter bly ons graag tuis. 0
Hladno je. Di--i-----d. D-- i- k---- D-t i- k-u-. ------------ Dit is koud. 0
Pada kiša. D-- --ën. D-- r---- D-t r-ë-. --------- Dit reën. 0
Vjetrovito je. Di--i--win-er--. D-- i- w-------- D-t i- w-n-e-i-. ---------------- Dit is winderig. 0
Toplo je. Di- is w---. D-- i- w---- D-t i- w-r-. ------------ Dit is warm. 0
Sunčano je. Dit -----n--g. D-- i- s------ D-t i- s-n-i-. -------------- Dit is sonnig. 0
Vedro je. Di---s------r. D-- i- h------ D-t i- h-l-e-. -------------- Dit is helder. 0
Kakvo je vrijeme danas? H-e -s-di---e-r v----g? H-- i- d-- w--- v------ H-e i- d-e w-e- v-n-a-? ----------------------- Hoe is die weer vandag? 0
Danas je hladno. Dit--s----d-v--dag. D-- i- k--- v------ D-t i- k-u- v-n-a-. ------------------- Dit is koud vandag. 0
Danas je toplo. D-- ---w-rm-vand-g. D-- i- w--- v------ D-t i- w-r- v-n-a-. ------------------- Dit is warm vandag. 0

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...