Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   et Aastaajad ja ilm

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [kuusteist]

Aastaajad ja ilm

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Ovo su godišnja doba: Need -n ----a-jad: N___ o_ a_________ N-e- o- a-s-a-j-d- ------------------ Need on aastaajad: 0
Proljeće, ljeto, K--ad,-su-i, K_____ s____ K-v-d- s-v-, ------------ Kevad, suvi, 0
jesen i zima. süg-s ---t-l-. s____ j_ t____ s-g-s j- t-l-. -------------- sügis ja talv. 0
Ljeto je vruće. Su-i--n k---. S___ o_ k____ S-v- o- k-u-. ------------- Suvi on kuum. 0
Ljeti sija sunce. S-vel --ist-b-päik-. S____ p______ p_____ S-v-l p-i-t-b p-i-e- -------------------- Suvel paistab päike. 0
Ljeti rado idemo šetati. S---l kä--- --- --e---a --lutama-. S____ k____ h__ m______ j_________ S-v-l k-i-e h-a m-e-e-a j-l-t-m-s- ---------------------------------- Suvel käime hea meelega jalutamas. 0
Zima je hladna. Tal- on-kü-m. T___ o_ k____ T-l- o- k-l-. ------------- Talv on külm. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Ta-v-l---jab lund või--ih--. T_____ s____ l___ v__ v_____ T-l-e- s-j-b l-n- v-i v-h-a- ---------------------------- Talvel sajab lund või vihma. 0
Zimi rado ostajemo doma. Ta--el---e-e---a me---ga --d-s. T_____ o____ h__ m______ k_____ T-l-e- o-e-e h-a m-e-e-a k-d-s- ------------------------------- Talvel oleme hea meelega kodus. 0
Hladno je. O---ü--. O_ k____ O- k-l-. -------- On külm. 0
Pada kiša. Saj-b ----a. S____ v_____ S-j-b v-h-a- ------------ Sajab vihma. 0
Vjetrovito je. On-tuulin-. O_ t_______ O- t-u-i-e- ----------- On tuuline. 0
Toplo je. On--o-. O_ s___ O- s-e- ------- On soe. 0
Sunčano je. O- p-i------is-----e. O_ p_________________ O- p-i-e-e-a-s-e-i-e- --------------------- On päikesepaisteline. 0
Vedro je. O--se---. O_ s_____ O- s-l-e- --------- On selge. 0
Kakvo je vrijeme danas? K---as -n i---tä-a? K_____ o_ i__ t____ K-i-a- o- i-m t-n-? ------------------- Kuidas on ilm täna? 0
Danas je hladno. Tä-a--- külm. T___ o_ k____ T-n- o- k-l-. ------------- Täna on külm. 0
Danas je toplo. Tä-a o- -oe. T___ o_ s___ T-n- o- s-e- ------------ Täna on soe. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + estonski (1-100) MP3 estonski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...