Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   mk Годишни времиња и временски услови

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шеснаесет]

16 [shyesnayesyet]

Годишни времиња и временски услови

[Guodishni vryemiњa i vryemyenski ooslovi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Ovo su godišnja doba: Ов---е --д--н--е----м-њ-: О__ с_ г________ в_______ О-а с- г-д-ш-и-е в-е-и-а- ------------------------- Ова се годишните времиња: 0
O-- -ye -uo--sh-i--e-vry--i--: O__ s__ g___________ v________ O-a s-e g-o-i-h-i-y- v-y-m-њ-: ------------------------------ Ova sye guodishnitye vryemiњa:
Proljeće, ljeto, п-о--т- -ето п______ л___ п-о-е-, л-т- ------------ пролет, лето 0
pro-y-t, --eto p_______ l____ p-o-y-t- l-e-o -------------- prolyet, lyeto
jesen i zima. есе-- -и--. е____ з____ е-е-, з-м-. ----------- есен, зима. 0
y-sye-,-z-m-. y______ z____ y-s-e-, z-m-. ------------- yesyen, zima.
Ljeto je vruće. Л-то-о - ж-шк-. Л_____ е ж_____ Л-т-т- е ж-ш-о- --------------- Летото е жешко. 0
Lyeto-o -e --e--k-. L______ y_ ʐ_______ L-e-o-o y- ʐ-e-h-o- ------------------- Lyetoto ye ʐyeshko.
Ljeti sija sunce. Во--е-- -он-е----ре-. В_ л___ с______ г____ В- л-т- с-н-е-о г-е-. --------------------- Во лето сонцето грее. 0
Vo l---o-sont--et- g---ey-. V_ l____ s________ g_______ V- l-e-o s-n-z-e-o g-r-e-e- --------------------------- Vo lyeto sontzyeto guryeye.
Ljeti rado idemo šetati. Во л-т--о-и-е -о--адов---т-- -- ---а--. В_ л___ о____ с_ з__________ д_ ш______ В- л-т- о-и-е с- з-д-в-с-т-о д- ш-т-м-. --------------------------------------- Во лето одиме со задовослтво да шетаме. 0
Vo-l-e-o--d--y- s- z-do-os------a s---tam--. V_ l____ o_____ s_ z__________ d_ s_________ V- l-e-o o-i-y- s- z-d-v-s-t-o d- s-y-t-m-e- -------------------------------------------- Vo lyeto odimye so zadovosltvo da shyetamye.
Zima je hladna. Зи-а-------у-е--. З_____ е с_______ З-м-т- е с-у-е-а- ----------------- Зимата е студена. 0
Z--a----- s-o---en-. Z_____ y_ s_________ Z-m-t- y- s-o-d-e-a- -------------------- Zimata ye stoodyena.
Zimi pada snijeg ili kiša. В--зима-с--ж- -ли-в-н-. В_ з___ с____ и__ в____ В- з-м- с-е-и и-и в-н-. ----------------------- Во зима снежи или врне. 0
V--zi---s--eʐi i---vrnye. V_ z___ s_____ i__ v_____ V- z-m- s-y-ʐ- i-i v-n-e- ------------------------- Vo zima snyeʐi ili vrnye.
Zimi rado ostajemo doma. В-----а-а ----ну--м--с---адо--с-тв- до--. В_ з_____ о_________ с_ з__________ д____ В- з-м-т- о-т-н-в-м- с- з-д-в-с-т-о д-м-. ----------------------------------------- Во зимата остануваме со задовослтво дома. 0
V- zi-a-a os-anoov--ye----zadovo-ltvo d--a. V_ z_____ o___________ s_ z__________ d____ V- z-m-t- o-t-n-o-a-y- s- z-d-v-s-t-o d-m-. ------------------------------------------- Vo zimata ostanoovamye so zadovosltvo doma.
Hladno je. Сту--н---. С______ е_ С-у-е-о е- ---------- Студено е. 0
S-oo---n- y-. S________ y__ S-o-d-e-o y-. ------------- Stoodyeno ye.
Pada kiša. В-не-д---. В___ д____ В-н- д-ж-. ---------- Врне дожд. 0
V-nye do--. V____ d____ V-n-e d-ʐ-. ----------- Vrnye doʐd.
Vjetrovito je. Вет-о--т--е. В________ е_ В-т-о-и-о е- ------------ Ветровито е. 0
Vy-trov-t---e. V_________ y__ V-e-r-v-t- y-. -------------- Vyetrovito ye.
Toplo je. Т-пло е. Т____ е_ Т-п-о е- -------- Топло е. 0
T---o ye. T____ y__ T-p-o y-. --------- Toplo ye.
Sunčano je. Со----о -. С______ е_ С-н-е-о е- ---------- Сончево е. 0
Sonch--vo---. S________ y__ S-n-h-e-o y-. ------------- Sonchyevo ye.
Vedro je. Ве--- е. В____ е_ В-д-о е- -------- Ведро е. 0
V--d-- y-. V_____ y__ V-e-r- y-. ---------- Vyedro ye.
Kakvo je vrijeme danas? Как-- е---еме-----нес? К____ е в______ д_____ К-к-о е в-е-е-о д-н-с- ---------------------- Какво е времето денес? 0
K-----y- ---e-ye-------y-s? K____ y_ v________ d_______ K-k-o y- v-y-m-e-o d-e-y-s- --------------------------- Kakvo ye vryemyeto dyenyes?
Danas je hladno. Де------с--д---. Д____ е с_______ Д-н-с е с-у-е-о- ---------------- Денес е студено. 0
D-e-----ye-s--ody--o. D______ y_ s_________ D-e-y-s y- s-o-d-e-o- --------------------- Dyenyes ye stoodyeno.
Danas je toplo. Д-не- е т-пл-. Д____ е т_____ Д-н-с е т-п-о- -------------- Денес е топло. 0
Dy-n-es--e to---. D______ y_ t_____ D-e-y-s y- t-p-o- ----------------- Dyenyes ye toplo.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...