Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   th ฤดูและอากาศ

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [สิบหก]

sìp-hòk

ฤดูและอากาศ

rí-doo-lǽ-a-gàt

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tajlandski igra Više
Ovo su godišnja doba: นี--ือ-ดู นี้____ น-้-ื-ฤ-ู --------- นี้คือฤดู 0
né--keu--í-doo n_____________ n-́---e---i---o- ---------------- née-keu-rí-doo
Proljeće, ljeto, ฤด--บ------,-------น ฤ________ ฤ____ ฤ-ู-บ-ม-ผ-ิ- ฤ-ู-้-น -------------------- ฤดูใบไม้ผลิ, ฤดูร้อน 0
ri--d---ba--má--p-ì-ri--do---áwn r_____________________________ r-́-d-o-b-i-m-́---l-̀-r-́-d-o-r-́-n ----------------------------------- rí-doo-bai-mái-plì-rí-doo-ráwn
jesen i zima. ฤ-ูใ-ไม--่-ง --ะ ฤดูหน-ว ฤ________ แ__ ฤ_____ ฤ-ู-บ-ม-ร-ว- แ-ะ ฤ-ู-น-ว ------------------------ ฤดูใบไม้ร่วง และ ฤดูหนาว 0
rí-doo-b---ma-i---̂--g--ǽ---------n--o r_________________________________ r-́-d-o-b-i-m-́---u-a-g-l-́-r-́-d-o-n-̌- ---------------------------------------- rí-doo-bai-mái-rûang-lǽ-rí-doo-nǎo
Ljeto je vruće. ฤด----น-า--ศร--น ฤ____________ ฤ-ู-้-น-า-า-ร-อ- ---------------- ฤดูร้อนอากาศร้อน 0
r---doo-r---n----a-t--áwn r_____________________ r-́-d-o-r-́-n-a-g-̀---a-w- -------------------------- rí-doo-ráwn-a-gàt-ráwn
Ljeti sija sunce. แ-ด--กในฤ-ู-้-น แ____________ แ-ด-อ-ใ-ฤ-ู-้-น --------------- แดดออกในฤดูร้อน 0
d----à-k--ai-----d-------n d______________________ d-̀---̀-k-n-i-r-́-d-o-r-́-n --------------------------- dæ̀t-àwk-nai-rí-doo-ráwn
Ljeti rado idemo šetati. ใน---ร---เร---บ--เดิ---่น ใ____________________ ใ-ฤ-ู-้-น-ร-ช-บ-ป-ด-น-ล-น ------------------------- ในฤดูร้อนเราชอบไปเดินเล่น 0
n-i--í-----rá----a--c---w--b----d--̶n-lên n______________________________________ n-i-r-́-d-o-r-́-n-r-o-c-a-w---h-i-d-r-n-l-̂- -------------------------------------------- nai-rí-doo-ráwn-rao-châwp-bhai-der̶n-lên
Zima je hladna. ฤ-ูหนาวอา-า--นาว ฤ______________ ฤ-ู-น-ว-า-า-ห-า- ---------------- ฤดูหนาวอากาศหนาว 0
r--------ǎo-a--àt--a-o r___________________ r-́-d-o-n-̌-----a-t-n-̌- ------------------------ rí-doo-nǎo-a-gàt-nǎo
Zimi pada snijeg ili kiša. ในฤดู-นาวหิมะตก-ร---ม่-็---ก ใ______________________ ใ-ฤ-ู-น-ว-ิ-ะ-ก-ร-อ-ม-ก-ฝ-ต- ---------------------------- ในฤดูหนาวหิมะตกหรือไม่ก็ฝนตก 0
n----i--d-o-na---h---m-́-d-òk---̌--mâi-------ǒ--d-o-k n_____________________________________________ n-i-r-́-d-o-n-̌---i---a---h-̀---e-u-m-̂---a-w-f-̌---h-̀- -------------------------------------------------------- nai-rí-doo-nǎo-hì-má-dhòk-rěu-mâi-gâw-fǒn-dhòk
Zimi rado ostajemo doma. ในฤ-ู-นาว--าช--อ---บ--น ใ__________________ ใ-ฤ-ู-น-ว-ร-ช-บ-ย-่-้-น ----------------------- ในฤดูหนาวเราชอบอยู่บ้าน 0
na---i------nǎ--rao---a-----̀---̂--b--n n_________________________________ n-i-r-́-d-o-n-̌---a---h-̂-p-a---o-o-b-̂- ---------------------------------------- nai-rí-doo-nǎo-rao-châwp-à-yôo-bân
Hladno je. หน-ว ห___ ห-า- ---- หนาว 0
n-̌o n__ n-̌- ---- nǎo
Pada kiša. ฝ-ก---งตก ฝ______ ฝ-ก-ล-ง-ก --------- ฝนกำลังตก 0
f----g----ang-d--̀k f________________ f-̌---a---a-g-d-o-k ------------------- fǒn-gam-lang-dhòk
Vjetrovito je. มี---รง มี_____ ม-ล-แ-ง ------- มีลมแรง 0
m-e---m---ng m___________ m-e-l-m-r-n- ------------ mee-lom-ræng
Toplo je. อบ-ุ่น อ___ อ-อ-่- ------ อบอุ่น 0
ò--òon ò_____ o-p-o-o- -------- òp-òon
Sunčano je. แดดออก แ_____ แ-ด-อ- ------ แดดออก 0
dæ-t-àwk d______ d-̀---̀-k --------- dæ̀t-àwk
Vedro je. ท้อ-ฟ้า----ง ท้________ ท-อ-ฟ-า-ป-่- ------------ ท้องฟ้าโปร่ง 0
táw-------bhr---g t______________ t-́-n---a---h-o-n- ------------------ táwng-fá-bhròng
Kakvo je vrijeme danas? ว--นี้---า-เป--อ-่--ไร? วั_________________ ว-น-ี-อ-ก-ศ-ป-น-ย-า-ไ-? ----------------------- วันนี้อากาศเป็นอย่างไร? 0
w-n----e----------en--̀---̂----ai w____________________________ w-n-n-́-----a-t-b-e---̀-y-̂-g-r-i --------------------------------- wan-née-a-gàt-bhen-à-yâng-rai
Danas je hladno. วัน--้อา-าศ-นาว วั___________ ว-น-ี-อ-ก-ศ-น-ว --------------- วันนี้อากาศหนาว 0
w-n---́e---g----n--o w________________ w-n-n-́-----a-t-n-̌- -------------------- wan-née-a-gàt-nǎo
Danas je toplo. วั-น-----า----ุ-น วั___________ ว-น-ี-อ-ก-ศ-บ-ุ-น ----------------- วันนี้อากาศอบอุ่น 0
w---né--a-ga---̀-----on w____________________ w-n-n-́-----a-s-̀-p-o-o- ------------------------ wan-née-a-ga-sàwp-òon

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...