Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   da Årstider og vejr

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [seksten]

Årstider og vejr

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Ovo su godišnja doba: Dette-er-årstid----: D____ e_ å__________ D-t-e e- å-s-i-e-n-: -------------------- Dette er årstiderne: 0
Proljeće, ljeto, f-rå-,-s-mm--, f_____ s______ f-r-r- s-m-e-, -------------- forår, sommer, 0
jesen i zima. e-ter-r--- v--t-r. e______ o_ v______ e-t-r-r o- v-n-e-. ------------------ efterår og vinter. 0
Ljeto je vruće. Som----n er --r-. S_______ e_ v____ S-m-e-e- e- v-r-. ----------------- Sommeren er varm. 0
Ljeti sija sunce. O- somm---- ski-n-r--o--n. O_ s_______ s______ s_____ O- s-m-e-e- s-i-n-r s-l-n- -------------------------- Om sommeren skinner solen. 0
Ljeti rado idemo šetati. Om-somm--en-gå--v--g-------r-. O_ s_______ g__ v_ g____ t____ O- s-m-e-e- g-r v- g-r-e t-r-. ------------------------------ Om sommeren går vi gerne ture. 0
Zima je hladna. O- -in--ren -r-d-- --ldt. O_ v_______ e_ d__ k_____ O- v-n-e-e- e- d-t k-l-t- ------------------------- Om vinteren er det koldt. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Om---n-er-n-s--r-----r --g-e- --t. O_ v_______ s___ e____ r_____ d___ O- v-n-e-e- s-e- e-l-r r-g-e- d-t- ---------------------------------- Om vinteren sner eller regner det. 0
Zimi rado ostajemo doma. O- -i--ere---li-e--vi g---e h-----. O_ v_______ b_____ v_ g____ h______ O- v-n-e-e- b-i-e- v- g-r-e h-e-m-. ----------------------------------- Om vinteren bliver vi gerne hjemme. 0
Hladno je. De- er koldt. D__ e_ k_____ D-t e- k-l-t- ------------- Det er koldt. 0
Pada kiša. D-t re--e-. D__ r______ D-t r-g-e-. ----------- Det regner. 0
Vjetrovito je. D-t---æ-er. D__ b______ D-t b-æ-e-. ----------- Det blæser. 0
Toplo je. D-t -- va-mt. D__ e_ v_____ D-t e- v-r-t- ------------- Det er varmt. 0
Sunčano je. Det -r-solri--. D__ e_ s_______ D-t e- s-l-i-t- --------------- Det er solrigt. 0
Vedro je. De- e- -l--------. D__ e_ k____ v____ D-t e- k-a-t v-j-. ------------------ Det er klart vejr. 0
Kakvo je vrijeme danas? H--r--n e- ---ret-- -ag? H______ e_ v_____ i d___ H-o-d-n e- v-j-e- i d-g- ------------------------ Hvordan er vejret i dag? 0
Danas je hladno. D-- er-k---t -----. D__ e_ k____ i d___ D-t e- k-l-t i d-g- ------------------- Det er koldt i dag. 0
Danas je toplo. D-t----va-m--i----. D__ e_ v____ i d___ D-t e- v-r-t i d-g- ------------------- Det er varmt i dag. 0

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...