Zbirka izraza

hr U školi   »   kk Мектепте

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [төрт]

4 [tört]

Мектепте

[Mektepte]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Gdje smo mi? Бі- --й---ыз? Б__ қ________ Б-з қ-й-а-ы-? ------------- Біз қайдамыз? 0
Bi--q-yd--ız? B__ q________ B-z q-y-a-ı-? ------------- Biz qaydamız?
Mi smo u školi. Б-з -е-т-пт---з. Б__ м___________ Б-з м-к-е-т-м-з- ---------------- Біз мектептеміз. 0
B-- mekte----i-. B__ m___________ B-z m-k-e-t-m-z- ---------------- Biz mekteptemiz.
Imamo nastavu. Б---е -абақ. Б____ с_____ Б-з-е с-б-қ- ------------ Бізде сабақ. 0
B---e-s--aq. B____ s_____ B-z-e s-b-q- ------------ Bizde sabaq.
Ovo su učenici. М---у-- -қ-ш-л--. М____ — о________ М-н-у — о-у-ы-а-. ----------------- Мынау — оқушылар. 0
Mınaw —--q--ıl--. M____ — o________ M-n-w — o-w-ı-a-. ----------------- Mınaw — oqwşılar.
Ovo je učiteljica. Мына----мұ---ім----й. М____ — м______ а____ М-н-у — м-ғ-л-м а-а-. --------------------- Мынау — мұғалім апай. 0
Mı--w----u--lim ap-y. M____ — m______ a____ M-n-w — m-ğ-l-m a-a-. --------------------- Mınaw — muğalim apay.
Ovo je razred. М------ сы--п. М____ - с_____ М-н-у - с-н-п- -------------- Мынау - сынып. 0
M-naw---sı-ıp. M____ - s_____ M-n-w - s-n-p- -------------- Mınaw - sınıp.
Što radimo? Б-з-н---сте---з? Б__ н_ і________ Б-з н- і-т-й-і-? ---------------- Біз не істейміз? 0
B-z -- --teym-z? B__ n_ i________ B-z n- i-t-y-i-? ---------------- Biz ne isteymiz?
Učimo. Бі- -қи---. Б__ о______ Б-з о-и-ы-. ----------- Біз оқимыз. 0
B----qï-ız. B__ o______ B-z o-ï-ı-. ----------- Biz oqïmız.
Učimo jezik. Бі- ті-----е-е-із. Б__ т__ ү_________ Б-з т-л ү-р-н-м-з- ------------------ Біз тіл үйренеміз. 0
Biz til ---e---i-. B__ t__ ü_________ B-z t-l ü-r-n-m-z- ------------------ Biz til üyrenemiz.
Učim engleski. Мен--ғылшы-ша ү----емі-. М__ а________ ү_________ М-н а-ы-ш-н-а ү-р-н-м-н- ------------------------ Мен ағылшынша үйренемін. 0
Me--ağıl-ı------r-ne-i-. M__ a________ ü_________ M-n a-ı-ş-n-a ü-r-n-m-n- ------------------------ Men ağılşınşa üyrenemin.
Učiš španjolski. Сен--с-а--- ү---н-с--. С__ и______ ү_________ С-н и-п-н-а ү-р-н-с-ң- ---------------------- Сен испанша үйренесің. 0
S-n-ï-p--şa-üy-e--s--. S__ ï______ ü_________ S-n ï-p-n-a ü-r-n-s-ñ- ---------------------- Sen ïspanşa üyrenesiñ.
On uči njemački. О- нем--ш---йр-н-д-. О_ н______ ү________ О- н-м-с-е ү-р-н-д-. -------------------- Ол немісше үйренеді. 0
Ol--em---e --re--di. O_ n______ ü________ O- n-m-s-e ü-r-n-d-. -------------------- Ol nemisşe üyrenedi.
Učimo francuski. Біз фр-нц-з-а------еміз. Б__ ф________ ү_________ Б-з ф-а-ц-з-а ү-р-н-м-з- ------------------------ Біз французша үйренеміз. 0
Bi--fr-n-w-şa ü-ren-mi-. B__ f________ ü_________ B-z f-a-c-z-a ü-r-n-m-z- ------------------------ Biz francwzşa üyrenemiz.
Učite talijanski. Сен-е----а-ья--а--йр-н-с-ңде-. С_____ и________ ү____________ С-н-е- и-а-ь-н-а ү-р-н-с-ң-е-. ------------------------------ Сендер итальянша үйренесіңдер. 0
Sen-e- ---l-an-a-ü-ren---ñd--. S_____ ï________ ü____________ S-n-e- ï-a-y-n-a ü-r-n-s-ñ-e-. ------------------------------ Sender ïtalyanşa üyrenesiñder.
Oni uče ruski. Ол-- ор-с-а--йрен-ді. О___ о_____ ү________ О-а- о-ы-ш- ү-р-н-д-. --------------------- Олар орысша үйренеді. 0
O-ar o--s-a -yr----i. O___ o_____ ü________ O-a- o-ı-ş- ü-r-n-d-. --------------------- Olar orısşa üyrenedi.
Učiti jezike je interesantno. Т----йрен-----ық. Т__ ү_____ қ_____ Т-л ү-р-н- қ-з-қ- ----------------- Тіл үйрену қызық. 0
Til-ü---n- ---ı-. T__ ü_____ q_____ T-l ü-r-n- q-z-q- ----------------- Til üyrenw qızıq.
Želimo razumjeti ljude. Б-з --а--арды---с--г-мі- келед-. Б__ а________ т_________ к______ Б-з а-а-д-р-ы т-с-н-і-і- к-л-д-. -------------------------------- Біз адамдарды түсінгіміз келеді. 0
Biz----md-rd----s--g-m----eledi. B__ a________ t_________ k______ B-z a-a-d-r-ı t-s-n-i-i- k-l-d-. -------------------------------- Biz adamdardı tüsingimiz keledi.
Želimo razgovarati s ljudima. Біз -д---а-м-н--өй-е--і-із -ел--і. Б__ а_________ с__________ к______ Б-з а-а-д-р-е- с-й-е-к-м-з к-л-д-. ---------------------------------- Біз адамдармен сөйлескіміз келеді. 0
Bi---d--da-m-n-söyle-ki--- ----di. B__ a_________ s__________ k______ B-z a-a-d-r-e- s-y-e-k-m-z k-l-d-. ---------------------------------- Biz adamdarmen söyleskimiz keledi.

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.