Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   kk Мейрамханада 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [отыз бір]

31 [otız bir]

Мейрамханада 3

[Meyramxanada 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Маға- --р т----б---р бо-с-. М____ б__ т_________ б_____ М-ғ-н б-р т-с-е-а-а- б-л-а- --------------------------- Маған бір тіскебасар болса. 0
Mağa--b-- -i--e--s-r--ol--. M____ b__ t_________ b_____ M-ğ-n b-r t-s-e-a-a- b-l-a- --------------------------- Mağan bir tiskebasar bolsa.
Htio / htjela bih salatu. Маға--б-- -а-а- бо-с-. М____ б__ с____ б_____ М-ғ-н б-р с-л-т б-л-а- ---------------------- Маған бір салат болса. 0
Ma-an -----al-t -ol--. M____ b__ s____ b_____ M-ğ-n b-r s-l-t b-l-a- ---------------------- Mağan bir salat bolsa.
Htio / htjela bih juhu. М-ған-бі- кө-е б----. М____ б__ к___ б_____ М-ғ-н б-р к-ж- б-л-а- --------------------- Маған бір көже болса. 0
Ma-a- -ir---j--b-lsa. M____ b__ k___ b_____ M-ğ-n b-r k-j- b-l-a- --------------------- Mağan bir köje bolsa.
Htio / htjela bih desert. М--ан бі----с-рт -----. М____ б__ д_____ б_____ М-ғ-н б-р д-с-р- б-л-а- ----------------------- Маған бір десерт болса. 0
M--an-b---d--e----o-sa. M____ b__ d_____ b_____ M-ğ-n b-r d-s-r- b-l-a- ----------------------- Mağan bir desert bolsa.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. М-ғ---к-ле----ен--алм-з-а---олса. М____ к_________ б________ б_____ М-ғ-н к-л-г-й-е- б-л-ұ-д-қ б-л-а- --------------------------------- Маған кілегеймен балмұздақ болса. 0
M--a-----ege-men --lm---aq ---s-. M____ k_________ b________ b_____ M-ğ-n k-l-g-y-e- b-l-u-d-q b-l-a- --------------------------------- Mağan kilegeymen balmuzdaq bolsa.
Htio / htjela bih voće ili sir. Ма-а- жем---не-і-і-шік-бо-са. М____ ж____ н_ і______ б_____ М-ғ-н ж-м-с н- і-і-ш-к б-л-а- ----------------------------- Маған жеміс не ірімшік болса. 0
Ma--n jemi---e --imş-k -ols-. M____ j____ n_ i______ b_____ M-ğ-n j-m-s n- i-i-ş-k b-l-a- ----------------------------- Mağan jemis ne irimşik bolsa.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Бі---аңғы--с-і---- д-п--д--. Б__ т____ а_ і____ д__ е____ Б-з т-ң-ы а- і-с-к д-п е-і-. ---------------------------- Біз таңғы ас ішсек деп едік. 0
B-z-t-ñ-- -s-işse---e--edi-. B__ t____ a_ i____ d__ e____ B-z t-ñ-ı a- i-s-k d-p e-i-. ---------------------------- Biz tañğı as işsek dep edik.
Htjeli / htjele bismo ručati. Б-- ---к- -с-і--ек де--едік. Б__ т____ а_ і____ д__ е____ Б-з т-с-і а- і-с-к д-п е-і-. ---------------------------- Біз түскі ас ішсек деп едік. 0
B---t--ki as -ş-----e--ed--. B__ t____ a_ i____ d__ e____ B-z t-s-i a- i-s-k d-p e-i-. ---------------------------- Biz tüski as işsek dep edik.
Htjeli / htjele bismo večerati. Бі- кешк- -с-і-с-- ------ік. Б__ к____ а_ і____ д__ е____ Б-з к-ш-і а- і-с-к д-п е-і-. ---------------------------- Біз кешкі ас ішсек деп едік. 0
Biz -eşk- as-------de- -d--. B__ k____ a_ i____ d__ e____ B-z k-ş-i a- i-s-k d-p e-i-. ---------------------------- Biz keşki as işsek dep edik.
Što biste htjeli / htjele za doručak? Та----ас-а н- қ-л----з? Т____ а___ н_ қ________ Т-ң-ы а-қ- н- қ-л-й-ы-? ----------------------- Таңғы асқа не қалайсыз? 0
T--ğ----qa ----ala-s--? T____ a___ n_ q________ T-ñ-ı a-q- n- q-l-y-ı-? ----------------------- Tañğı asqa ne qalaysız?
Pecivo s marmeladom i medom? Дже- -е- -а---осы---н ----- --? Д___ м__ б__ қ_______ т____ п__ Д-е- м-н б-л қ-с-л-а- т-қ-ш п-? ------------------------------- Джем мен бал қосылған тоқаш па? 0
Djem m-n ba- q--ılğ-- t-qa- p-? D___ m__ b__ q_______ t____ p__ D-e- m-n b-l q-s-l-a- t-q-ş p-? ------------------------------- Djem men bal qosılğan toqaş pa?
Тоst s kobasicom i sirom? Шұ-ы- -ен --і-шік---с---а----ст -а? Ш____ п__ і______ қ_______ т___ п__ Ш-ж-қ п-н і-і-ш-к қ-с-л-а- т-с- п-? ----------------------------------- Шұжық пен ірімшік қосылған тост па? 0
Ş--ı----n i---ş-k--o-ıl-an--o-t-p-? Ş____ p__ i______ q_______ t___ p__ Ş-j-q p-n i-i-ş-k q-s-l-a- t-s- p-? ----------------------------------- Şujıq pen irimşik qosılğan tost pa?
Kuhano jaje? Пі-і---ге--ж-мы---а ма? П_________ ж_______ м__ П-с-р-л-е- ж-м-р-қ- м-? ----------------------- Пісірілген жұмыртқа ма? 0
Pi-i---ge- ju---tqa -a? P_________ j_______ m__ P-s-r-l-e- j-m-r-q- m-? ----------------------- Pisirilgen jumırtqa ma?
Jaje na oko? Қу--ы---н-жұ-ы---а-ма? Қ________ ж_______ м__ Қ-ы-ы-ғ-н ж-м-р-қ- м-? ---------------------- Қуырылған жұмыртқа ма? 0
Qw-r-lğa--j--ı-----ma? Q________ j_______ m__ Q-ı-ı-ğ-n j-m-r-q- m-? ---------------------- Qwırılğan jumırtqa ma?
Omlet? Омле- -е? О____ п__ О-л-т п-? --------- Омлет пе? 0
O---t--e? O____ p__ O-l-t p-? --------- Omlet pe?
Molim još jedan jogurt. Тағ- --- йо---- -е--ң-з--. Т___ б__ й_____ б_________ Т-ғ- б-р й-г-р- б-р-ң-з-і- -------------------------- Тағы бір йогурт беріңізші. 0
Ta-- bi- -ogwrt-b-----zşi. T___ b__ y_____ b_________ T-ğ- b-r y-g-r- b-r-ñ-z-i- -------------------------- Tağı bir yogwrt beriñizşi.
Molim još soli i papra. Тұз бе- б---- -а-----к. Т__ б__ б____ т_ к_____ Т-з б-н б-р-ш т- к-р-к- ----------------------- Тұз бен бұрыш та керек. 0
Tuz--e- bu--ş --------. T__ b__ b____ t_ k_____ T-z b-n b-r-ş t- k-r-k- ----------------------- Tuz ben burış ta kerek.
Molim još jednu čašu vode. Та-ы бі- ста-------б--ің----. Т___ б__ с_____ с_ б_________ Т-ғ- б-р с-а-а- с- б-р-ң-з-і- ----------------------------- Тағы бір стақан су беріңізші. 0
Tağ- --r-s-aq-- s--b--iñiz-i. T___ b__ s_____ s_ b_________ T-ğ- b-r s-a-a- s- b-r-ñ-z-i- ----------------------------- Tağı bir staqan sw beriñizşi.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!