Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   kk At the airport

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [отыз бес]

35 [otız bes]

At the airport

[Äwejayda]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. Ме- Аф---ғ--де-ін -ір рей-----ро---а--қо--ы---е----і-. Мен Афинаға дейін бір рейсті броньдап қояйын деп едім. М-н А-и-а-а д-й-н б-р р-й-т- б-о-ь-а- қ-я-ы- д-п е-і-. ------------------------------------------------------ Мен Афинаға дейін бір рейсті броньдап қояйын деп едім. 0
M-n---ï-ağ- --y----ir-----ti br--dap q----ın-dep e---. Men Afïnağa deyin bir reysti brondap qoyayın dep edim. M-n A-ï-a-a d-y-n b-r r-y-t- b-o-d-p q-y-y-n d-p e-i-. ------------------------------------------------------ Men Afïnağa deyin bir reysti brondap qoyayın dep edim.
Da li je to izravan let? Бұл--і------ре-с п-? Бұл тікелей рейс пе? Б-л т-к-л-й р-й- п-? -------------------- Бұл тікелей рейс пе? 0
B-- t----e--r-ys --? Bul tikeley reys pe? B-l t-k-l-y r-y- p-? -------------------- Bul tikeley reys pe?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Өт--ем--, т--ез-н-ң-жа-ы, ш--ым ---п-йтін--р------с-. Өтінемін, терезенің жаны, шылым шекпейтін орын болса. Ө-і-е-і-, т-р-з-н-ң ж-н-, ш-л-м ш-к-е-т-н о-ы- б-л-а- ----------------------------------------------------- Өтінемін, терезенің жаны, шылым шекпейтін орын болса. 0
Ö-i--m-n---e-e-e-i--j-n-,-ş-lı-------yt-n-orın-b-ls-. Ötinemin, terezeniñ janı, şılım şekpeytin orın bolsa. Ö-i-e-i-, t-r-z-n-ñ j-n-, ş-l-m ş-k-e-t-n o-ı- b-l-a- ----------------------------------------------------- Ötinemin, terezeniñ janı, şılım şekpeytin orın bolsa.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Бр--і-д-----тайы--д-п ---м. Бронімді растайын деп едім. Б-о-і-д- р-с-а-ы- д-п е-і-. --------------------------- Бронімді растайын деп едім. 0
Br-n---i ---------de- e---. Bronimdi rastayın dep edim. B-o-i-d- r-s-a-ı- d-p e-i-. --------------------------- Bronimdi rastayın dep edim.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Б-он--н-- бас --рта-ы--де- е---. Бронімнен бас тартайын деп едім. Б-о-і-н-н б-с т-р-а-ы- д-п е-і-. -------------------------------- Бронімнен бас тартайын деп едім. 0
B----mn---b-- t-rt-yı---ep-e-im. Bronimnen bas tartayın dep edim. B-o-i-n-n b-s t-r-a-ı- d-p e-i-. -------------------------------- Bronimnen bas tartayın dep edim.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Бр----д- -зге--е-і- де- едім. Бронімді өзгертейін деп едім. Б-о-і-д- ө-г-р-е-і- д-п е-і-. ----------------------------- Бронімді өзгертейін деп едім. 0
Br-ni-d- -zger-e-in--e------. Bronimdi özgerteyin dep edim. B-o-i-d- ö-g-r-e-i- d-p e-i-. ----------------------------- Bronimdi özgerteyin dep edim.
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Рим-е--е---і---а- қ-ш-н-ұша-ы? Римге келесі ұшақ қашан ұшады? Р-м-е к-л-с- ұ-а- қ-ш-н ұ-а-ы- ------------------------------ Римге келесі ұшақ қашан ұшады? 0
R-m---k----i uş-q----an-----ı? Rïmge kelesi uşaq qaşan uşadı? R-m-e k-l-s- u-a- q-ş-n u-a-ı- ------------------------------ Rïmge kelesi uşaq qaşan uşadı?
Jesu li slobodna još dva mjesta? Ол жер-----ғ---кі--ры- б-- -а? Ол жерде тағы екі орын бар ма? О- ж-р-е т-ғ- е-і о-ы- б-р м-? ------------------------------ Ол жерде тағы екі орын бар ма? 0
O---erd--t--------orı--ba----? Ol jerde tağı eki orın bar ma? O- j-r-e t-ğ- e-i o-ı- b-r m-? ------------------------------ Ol jerde tağı eki orın bar ma?
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Ж-қ- ---де тек -і- о-ын----. Жоқ, бізде тек бір орын бос. Ж-қ- б-з-е т-к б-р о-ы- б-с- ---------------------------- Жоқ, бізде тек бір орын бос. 0
J----b--d--------r -r-----s. Joq, bizde tek bir orın bos. J-q- b-z-e t-k b-r o-ı- b-s- ---------------------------- Joq, bizde tek bir orın bos.
Kada slijećemo? Б-з -а-ан қо-----? Біз қашан қонамыз? Б-з қ-ш-н қ-н-м-з- ------------------ Біз қашан қонамыз? 0
Biz-----n-q--a-ı-? Biz qaşan qonamız? B-z q-ş-n q-n-m-z- ------------------ Biz qaşan qonamız?
Kada smo tamo? Б-з-о-д--қаша---ете--з? Біз онда қашан жетеміз? Б-з о-д- қ-ш-н ж-т-м-з- ----------------------- Біз онда қашан жетеміз? 0
B-- on---qaş-- -e--m-z? Biz onda qaşan jetemiz? B-z o-d- q-ş-n j-t-m-z- ----------------------- Biz onda qaşan jetemiz?
Kada vozi autobus u centar grada? Қ-----ртал-ғ-----в---у- қ-ш-н-ж-ре-і? Қала орталығына автобус қашан жүреді? Қ-л- о-т-л-ғ-н- а-т-б-с қ-ш-н ж-р-д-? ------------------------------------- Қала орталығына автобус қашан жүреді? 0
Qa-a-o----ı-ı-- a------ q---n jü----? Qala ortalığına avtobws qaşan jüredi? Q-l- o-t-l-ğ-n- a-t-b-s q-ş-n j-r-d-? ------------------------------------- Qala ortalığına avtobws qaşan jüredi?
Da li je to Vaš kofer? М-н---с-з-----а-а-аның-з б-? Мынау сіздің шабаданыңыз ба? М-н-у с-з-і- ш-б-д-н-ң-з б-? ---------------------------- Мынау сіздің шабаданыңыз ба? 0
M-n-- -i-diñ şa---anıñ---ba? Mınaw sizdiñ şabadanıñız ba? M-n-w s-z-i- ş-b-d-n-ñ-z b-? ---------------------------- Mınaw sizdiñ şabadanıñız ba?
Da li je to Vaša torba? М---- сіз--- -------- -е? Мынау сіздің сөмкеңіз бе? М-н-у с-з-і- с-м-е-і- б-? ------------------------- Мынау сіздің сөмкеңіз бе? 0
M-naw -izdi-----keñi--b-? Mınaw sizdiñ sömkeñiz be? M-n-w s-z-i- s-m-e-i- b-? ------------------------- Mınaw sizdiñ sömkeñiz be?
Da li je to Vaša prtljaga? М-нау-с-з------г---з---? Мынау сіздің жүгіңіз бе? М-н-у с-з-і- ж-г-ң-з б-? ------------------------ Мынау сіздің жүгіңіз бе? 0
Mına- sizd-ñ ------z---? Mınaw sizdiñ jügiñiz be? M-n-w s-z-i- j-g-ñ-z b-? ------------------------ Mınaw sizdiñ jügiñiz be?
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ө--м-е----р----------ү----са--б-л-ды? Өзіммен бірге қанша жүк алсам болады? Ө-і-м-н б-р-е қ-н-а ж-к а-с-м б-л-д-? ------------------------------------- Өзіммен бірге қанша жүк алсам болады? 0
Ö--m-e- --r-e -an-- -ük -l--m ---ad-? Özimmen birge qanşa jük alsam boladı? Ö-i-m-n b-r-e q-n-a j-k a-s-m b-l-d-? ------------------------------------- Özimmen birge qanşa jük alsam boladı?
Dvadeset kila. Ж-ыр-а ке-і. Жиырма келі. Ж-ы-м- к-л-. ------------ Жиырма келі. 0
J-ı-m- k---. Jïırma keli. J-ı-m- k-l-. ------------ Jïırma keli.
Što, samo dvadeset kila? Не?------а--ел----на---? Не? Жиырма келі ғана ма? Н-? Ж-ы-м- к-л- ғ-н- м-? ------------------------ Не? Жиырма келі ғана ма? 0
N---Jïır-a-ke-i -a-----? Ne? Jïırma keli ğana ma? N-? J-ı-m- k-l- ğ-n- m-? ------------------------ Ne? Jïırma keli ğana ma?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.