Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa da 1   »   kk Subordinate clauses: that 1

91 [devedeset i jedan]

Zavisne rečenice sa da 1

Zavisne rečenice sa da 1

91 [тоқсан бір]

91 [toqsan bir]

Subordinate clauses: that 1

[Bağınıñqı söylem 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Vrijeme će sutra možda biti bolje. А-- --йы -----,------н- -----рар. А-- р--- е----- м------ ж-------- А-а р-й- е-т-ң- м-м-і-, ж-қ-а-а-. --------------------------------- Ауа райы ертең, мүмкін, жақсарар. 0
A-a -ayı---te-, --mk--, -aqsara-. A-- r--- e----- m------ j-------- A-a r-y- e-t-ñ- m-m-i-, j-q-a-a-. --------------------------------- Awa rayı erteñ, mümkin, jaqsarar.
Odakle to znate? Он--қ--д---б--е--з? О-- қ----- б------- О-ы қ-й-а- б-л-с-з- ------------------- Оны қайдан білесіз? 0
Onı-----an --l--iz? O-- q----- b------- O-ı q-y-a- b-l-s-z- ------------------- Onı qaydan bilesiz?
Nadam se da će biti bolje. М-н--а---р-д--д-п ү-і---н--і-. М-- ж-------- д-- ү----------- М-н ж-қ-а-а-ы д-п ү-і-т-н-м-н- ------------------------------ Мен жақсарады деп үміттенемін. 0
M---ja----ad- dep-ü------emi-. M-- j-------- d-- ü----------- M-n j-q-a-a-ı d-p ü-i-t-n-m-n- ------------------------------ Men jaqsaradı dep ümittenemin.
On dolazi sasvim sigurno. Ол--н-- к-лед-. О- а--- к------ О- а-ы- к-л-д-. --------------- Ол анық келеді. 0
O- a--- kele--. O- a--- k------ O- a-ı- k-l-d-. --------------- Ol anıq keledi.
Je li to sigurno? Рас п-? Р-- п-- Р-с п-? ------- Рас па? 0
Ras-pa? R-- p-- R-s p-? ------- Ras pa?
Znam da on dolazi. О--ң к--е--ні---і--м-н. О--- к-------- б------- О-ы- к-л-т-н-н б-л-м-н- ----------------------- Оның келетінін білемін. 0
O--ñ-----tinin--ile--n. O--- k-------- b------- O-ı- k-l-t-n-n b-l-m-n- ----------------------- Onıñ keletinin bilemin.
On će sigurno nazvati. Ол-м-н--тті -үрд--қоң--ау-шалады. О- м------- т---- қ------ ш------ О- м-н-е-т- т-р-е қ-ң-р-у ш-л-д-. --------------------------------- Ол міндетті түрде қоңырау шалады. 0
Ol mi-d-t---t--d- -o-ı-aw-ş---d-. O- m------- t---- q------ ş------ O- m-n-e-t- t-r-e q-ñ-r-w ş-l-d-. --------------------------------- Ol mindetti türde qoñıraw şaladı.
Stvarno? Шы---а? Ш-- б-- Ш-н б-? ------- Шын ба? 0
Ş-n-ba? Ş-- b-- Ş-n b-? ------- Şın ba?
Vjerujem da će on nazvati. О- --ң--а---а-ад--д---ойл----н. О- қ------ ш----- д-- о-------- О- қ-ң-р-у ш-л-д- д-п о-л-й-ы-. ------------------------------- Ол қоңырау шалады деп ойлаймын. 0
O- q-ñır-w-şa--d- d-- -yla----. O- q------ ş----- d-- o-------- O- q-ñ-r-w ş-l-d- d-p o-l-y-ı-. ------------------------------- Ol qoñıraw şaladı dep oylaymın.
Vino je sigurno staro. Ш--а--шын-м-- -өне ек-н. Ш---- ш------ к--- е---- Ш-р-п ш-н-м-н к-н- е-е-. ------------------------ Шарап шынымен көне екен. 0
Şar-- ---ı--- -ö----ken. Ş---- ş------ k--- e---- Ş-r-p ş-n-m-n k-n- e-e-. ------------------------ Şarap şınımen köne eken.
Znate li to sigurno? С-- -----аны- б-л-с-- б-? С-- м--- а--- б------ б-- С-з м-н- а-ы- б-л-с-з б-? ------------------------- Сіз мұны анық білесіз бе? 0
S-z --------q --l---z--e? S-- m--- a--- b------ b-- S-z m-n- a-ı- b-l-s-z b-? ------------------------- Siz munı anıq bilesiz be?
Pretpostavljam da je staro. М-н мұн- -ө-е--еп о-лайм-н. М-- м--- к--- д-- о-------- М-н м-н- к-н- д-п о-л-й-ы-. --------------------------- Мен мұны көне деп ойлаймын. 0
M-n -----k-n--d-p--yl-----. M-- m--- k--- d-- o-------- M-n m-n- k-n- d-p o-l-y-ı-. --------------------------- Men munı köne dep oylaymın.
Naš šef dobro izgleda. Бі-д-ң-б-с--қ--е--е------------. Б----- б----- к------- к-------- Б-з-і- б-с-ы- к-л-е-т- к-р-н-д-. -------------------------------- Біздің бастық келбетті көрінеді. 0
Biz-iñ ---tı--kelb--ti-kör--ed-. B----- b----- k------- k-------- B-z-i- b-s-ı- k-l-e-t- k-r-n-d-. -------------------------------- Bizdiñ bastıq kelbetti körinedi.
Smatrate li? С-лай---лайс-з --? С---- о------- б-- С-л-й о-л-й-ы- б-? ------------------ Солай ойлайсыз ба? 0
S---y-o-l-y-ız ba? S---- o------- b-- S-l-y o-l-y-ı- b-? ------------------ Solay oylaysız ba?
Smatram da on čak vrlo dobro izgleda. М-----о--м-а,--л -те кел-е-т- -ө-іне--. М---- о------ о- ө-- к------- к-------- М-н-ң о-ы-ш-, о- ө-е к-л-е-т- к-р-н-д-. --------------------------------------- Менің ойымша, ол өте келбетті көрінеді. 0
Me-i- oyı---, ol---- k-lb-tt- körine--. M---- o------ o- ö-- k------- k-------- M-n-ñ o-ı-ş-, o- ö-e k-l-e-t- k-r-n-d-. --------------------------------------- Meniñ oyımşa, ol öte kelbetti körinedi.
Šef sigurno ima djevojku. Ба--ы-ты- --р--сы----- ан-қ. Б-------- қ------ б--- а---- Б-с-ы-т-ң қ-р-ы-ы б-р- а-ы-. ---------------------------- Бастықтың құрбысы бары анық. 0
Ba-tı-tıñ--u--ı----a---an--. B-------- q------ b--- a---- B-s-ı-t-ñ q-r-ı-ı b-r- a-ı-. ---------------------------- Bastıqtıñ qurbısı barı anıq.
Vjerujete li stvarno? Шын ----й-ойл-й-ы- ба? Ш-- с---- о------- б-- Ш-н с-л-й о-л-й-ы- б-? ---------------------- Шын солай ойлайсыз ба? 0
Ş----------ylays-z---? Ş-- s---- o------- b-- Ş-n s-l-y o-l-y-ı- b-? ---------------------- Şın solay oylaysız ba?
Sasvim je moguće da on ima djevojku. О--- қ---ысын-ң-болуы ----н--үмк--. О--- қ--------- б---- ә---- м------ О-ы- қ-р-ы-ы-ы- б-л-ы ә-д-н м-м-і-. ----------------------------------- Оның құрбысының болуы әбден мүмкін. 0
O--ñ---rb-sı----b-l-ı---d---m-mkin. O--- q--------- b---- ä---- m------ O-ı- q-r-ı-ı-ı- b-l-ı ä-d-n m-m-i-. ----------------------------------- Onıñ qurbısınıñ bolwı äbden mümkin.

Španjolski jezik

Španjolski jezik spada u svjetske jezike. Španjolski je materinji jezik za više od 380 milijuna ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španjolski drugi jezik. Time je španjolski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Također je najveći od svih romanskih jezika. Španjolci svoj jezik nazivaju español ili castellano . Pojam castellano otkriva porijeklo španjolskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španjolaca govorila kastiljski . Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španjolski se raširio kroz osvajanja i kolonijalizam. Španjolski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španjolskog jezika živi u Americi. Španjolski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španjolskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 milijuna ljudi u SAD-u govori španjolski. To je više nego u Španjolskoj. Španjolski u Americi razlikuje se od europskog španjolskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španjolskoj. Ali španjolski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španjolskog. Nakon engleskog španjolski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Što još čekate? - ¡Vamos!