Zbirka izraza

hr U gradu   »   kk In the city

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [жиырма бес]

25 [jïırma bes]

In the city

[Qalada]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. М-ған-в--з---а -ару к--е-. Маған вокзалға бару керек. М-ғ-н в-к-а-ғ- б-р- к-р-к- -------------------------- Маған вокзалға бару керек. 0
M---n -o--alğ- b--w--erek. Mağan vokzalğa barw kerek. M-ğ-n v-k-a-ğ- b-r- k-r-k- -------------------------- Mağan vokzalğa barw kerek.
Htio / htjela bih na aerodrom. Ма-----уе----а--а---ке-ек. Маған әуежайға бару керек. М-ғ-н ә-е-а-ғ- б-р- к-р-к- -------------------------- Маған әуежайға бару керек. 0
Ma-a- äwe--y-- ------e-ek. Mağan äwejayğa barw kerek. M-ğ-n ä-e-a-ğ- b-r- k-r-k- -------------------------- Mağan äwejayğa barw kerek.
Htio / htjela bih u centar grada. М-ға--қал--орта-ы---а-бару --р--. Маған қала орталығына бару керек. М-ғ-н қ-л- о-т-л-ғ-н- б-р- к-р-к- --------------------------------- Маған қала орталығына бару керек. 0
M---n -a-a o----ı-ın----r- k----. Mağan qala ortalığına barw kerek. M-ğ-n q-l- o-t-l-ğ-n- b-r- k-r-k- --------------------------------- Mağan qala ortalığına barw kerek.
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? В-к--лғ- қ--ай ба-----------? Вокзалға қалай барсам болады? В-к-а-ғ- қ-л-й б-р-а- б-л-д-? ----------------------------- Вокзалға қалай барсам болады? 0
V---a--a -ala- ba--am-bo----? Vokzalğa qalay barsam boladı? V-k-a-ğ- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ----------------------------- Vokzalğa qalay barsam boladı?
Kako da dođem do aerodroma? Әуеж-йға--а-ай----с-м б-л--ы? Әуежайға қалай барсам болады? Ә-е-а-ғ- қ-л-й б-р-а- б-л-д-? ----------------------------- Әуежайға қалай барсам болады? 0
Äw----ğ--qal-y---rs----o-adı? Äwejayğa qalay barsam boladı? Ä-e-a-ğ- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ----------------------------- Äwejayğa qalay barsam boladı?
Kako da dođem do centra grada? Қ-----р-ал--ын---а-ай бар-----ол-д-? Қала орталығына қалай барсам болады? Қ-л- о-т-л-ғ-н- қ-л-й б-р-а- б-л-д-? ------------------------------------ Қала орталығына қалай барсам болады? 0
Qal-----alı-ı---q-l-y ba--am --l---? Qala ortalığına qalay barsam boladı? Q-l- o-t-l-ğ-n- q-l-y b-r-a- b-l-d-? ------------------------------------ Qala ortalığına qalay barsam boladı?
Trebam taksi. Ма--- так-и-ке--к. Маған такси керек. М-ғ-н т-к-и к-р-к- ------------------ Маған такси керек. 0
Mağa- taksï k-re-. Mağan taksï kerek. M-ğ-n t-k-ï k-r-k- ------------------ Mağan taksï kerek.
Trebam plan grada. Ма------л--ы- ка-та-- к---к. Маған қаланың картасы керек. М-ғ-н қ-л-н-ң к-р-а-ы к-р-к- ---------------------------- Маған қаланың картасы керек. 0
M---n q---n-ñ---r------ere-. Mağan qalanıñ kartası kerek. M-ğ-n q-l-n-ñ k-r-a-ı k-r-k- ---------------------------- Mağan qalanıñ kartası kerek.
Trebam hotel. М---н қ-нақ -й к-ре-. Маған қонақ үй керек. М-ғ-н қ-н-қ ү- к-р-к- --------------------- Маған қонақ үй керек. 0
Ma--n---n-q üy k-r-k. Mağan qonaq üy kerek. M-ğ-n q-n-q ü- k-r-k- --------------------- Mağan qonaq üy kerek.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Мен----ғ- көл----лс---де---дім. Мен жалға көлік алсам деп едім. М-н ж-л-а к-л-к а-с-м д-п е-і-. ------------------------------- Мен жалға көлік алсам деп едім. 0
Me- j---a --lik ---am de- ----. Men jalğa kölik alsam dep edim. M-n j-l-a k-l-k a-s-m d-p e-i-. ------------------------------- Men jalğa kölik alsam dep edim.
Ovdje je moja kreditna kartica. М-н- ме-і---еси- -ар--м. Міне менің несие картам. М-н- м-н-ң н-с-е к-р-а-. ------------------------ Міне менің несие картам. 0
M-n--me-iñ-ne--e--a---m. Mine meniñ nesïe kartam. M-n- m-n-ñ n-s-e k-r-a-. ------------------------ Mine meniñ nesïe kartam.
Ovdje je moja vozačka dozvola. Мін----ні- жүр-і--ш- ку-ліг--. Міне менің жүргізуші куәлігім. М-н- м-н-ң ж-р-і-у-і к-ә-і-і-. ------------------------------ Міне менің жүргізуші куәлігім. 0
Mine-m------ü-g-z--i k-ä--gi-. Mine meniñ jürgizwşi kwäligim. M-n- m-n-ñ j-r-i-w-i k-ä-i-i-. ------------------------------ Mine meniñ jürgizwşi kwäligim.
Što ima vidjeti u gradu? Қа---а-к---ті---е----? Қалада көретін не бар? Қ-л-д- к-р-т-н н- б-р- ---------------------- Қалада көретін не бар? 0
Qa---- --re--n n- --r? Qalada köretin ne bar? Q-l-d- k-r-t-n n- b-r- ---------------------- Qalada köretin ne bar?
Idite u stari grad. Ес-і--------б-р----. Ескі қалаға барыңыз. Е-к- қ-л-ғ- б-р-ң-з- -------------------- Ескі қалаға барыңыз. 0
Es-i--ala-a --rıñ--. Eski qalağa barıñız. E-k- q-l-ğ- b-r-ñ-z- -------------------- Eski qalağa barıñız.
Napravite obilazak grada. Қ--а-ы -о--- -кс-ур--- жас-ңы-. Қаланы шолып экскурсия жасаңыз. Қ-л-н- ш-л-п э-с-у-с-я ж-с-ң-з- ------------------------------- Қаланы шолып экскурсия жасаңыз. 0
Qa-a-- şo--- -ks-w-s-----a--ñ--. Qalanı şolıp ékskwrsïya jasañız. Q-l-n- ş-l-p é-s-w-s-y- j-s-ñ-z- -------------------------------- Qalanı şolıp ékskwrsïya jasañız.
Idite do luke. Портқ--б-рың-з. Портқа барыңыз. П-р-қ- б-р-ң-з- --------------- Портқа барыңыз. 0
P---q-----ıñ-z. Portqa barıñız. P-r-q- b-r-ñ-z- --------------- Portqa barıñız.
Napravite obilazak luke. Портқа эк-кур-ия ж-с-ң--. Портқа экскурсия жасаңыз. П-р-қ- э-с-у-с-я ж-с-ң-з- ------------------------- Портқа экскурсия жасаңыз. 0
P--tq---k-----ïy--jas--ı-. Portqa ékskwrsïya jasañız. P-r-q- é-s-w-s-y- j-s-ñ-z- -------------------------- Portqa ékskwrsïya jasañız.
Koje još znamenitosti postoje? Од-н--а--а -а-- қ-нд---көрі-т- ----е--ба-? Одан басқа тағы қандай көрікті жерлер бар? О-а- б-с-а т-ғ- қ-н-а- к-р-к-і ж-р-е- б-р- ------------------------------------------ Одан басқа тағы қандай көрікті жерлер бар? 0
Od-n bas-a-tağı qa---y k--i-ti --r----b-r? Odan basqa tağı qanday körikti jerler bar? O-a- b-s-a t-ğ- q-n-a- k-r-k-i j-r-e- b-r- ------------------------------------------ Odan basqa tağı qanday körikti jerler bar?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!