Он едет на велосипеде, несмотря на то, что он пьян.
On nema vozačku dozvolu. Usprkos tome on vozi auto.
Оның---рг--- к---іг- -о-. О---о-д- да -ө--к--ү-г---д-.
О--- ж------ к------ ж--- О- с---- д- к---- ж---------
О-ы- ж-р-і-у к-ә-і-і ж-қ- О- с-н-а д- к-л-к ж-р-і-е-і-
------------------------------------------------------
Оның жүргізу куәлігі жоқ. Ол сонда да көлік жүргізеді. 0 O--ñ jü-g--w------g--joq.--l--on-a da --l-k--ü--izedi.O--- j------ k------ j--- O- s---- d- k---- j---------O-ı- j-r-i-w k-ä-i-i j-q- O- s-n-a d- k-l-k j-r-i-e-i-------------------------------------------------------Onıñ jürgizw kwäligi joq. Ol sonda da kölik jürgizedi.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
On nema vozačku dozvolu. Usprkos tome on vozi auto.
Оның жүргізу куәлігі жоқ. Ол сонда да көлік жүргізеді.
Onıñ jürgizw kwäligi joq. Ol sonda da kölik jürgizedi.
Жол-та----.----со--- да жы-дам-ж--ед-.
Ж-- т------ О- с---- д- ж----- ж------
Ж-л т-й-а-. О- с-н-а д- ж-л-а- ж-р-д-.
--------------------------------------
Жол тайғақ. Ол сонда да жылдам жүреді. 0 J---t---a-- Ol --n-a -- ---dam-j-----.J-- t------ O- s---- d- j----- j------J-l t-y-a-. O- s-n-a d- j-l-a- j-r-d-.--------------------------------------Jol tayğaq. Ol sonda da jıldam jüredi.
Жоғары-бі-і---бо----д-, о----мы- та-- -л--й---р.
Ж----- б----- б---- д-- о- ж---- т--- а---- ж---
Ж-ғ-р- б-л-м- б-л-а д-, о- ж-м-с т-б- а-м-й ж-р-
------------------------------------------------
Жоғары білімі болса да, ол жұмыс таба алмай жүр. 0 J-ğ--ı-bili-i-bo-----a,----j-mı--t--a ----- jür.J----- b----- b---- d-- o- j---- t--- a---- j---J-ğ-r- b-l-m- b-l-a d-, o- j-m-s t-b- a-m-y j-r-------------------------------------------------Joğarı bilimi bolsa da, ol jumıs taba almay jür.
Она не идёт к врачу, несмотря на то, что у неё что-то болит.
Iako nema novaca, ona kupuje auto.
Ақшас----қ-бол-- ------ к-лі--са--п-алад-.
А----- ж-- б---- д-- о- к---- с---- а-----
А-ш-с- ж-қ б-л-а д-, о- к-л-к с-т-п а-а-ы-
------------------------------------------
Ақшасы жоқ болса да, ол көлік сатып алады. 0 A-şa-- -o------a-da- ol --l-- -atıp--l-d-.A----- j-- b---- d-- o- k---- s---- a-----A-ş-s- j-q b-l-a d-, o- k-l-k s-t-p a-a-ı-------------------------------------------Aqşası joq bolsa da, ol kölik satıp aladı.
Она покупает машину, несмотря на то, что у неё нет денег.
Ona je studirala. Usprkos tome ona ne nalazi nikakvo radno mjesto.
О-ың-ж-ғар- --л-мі-б--- -- --н-- -а -ұмыс -аб--а-м---ж--.
О--- ж----- б----- б--- О- с---- д- ж---- т--- а---- ж---
О-ы- ж-ғ-р- б-л-м- б-р- О- с-н-а д- ж-м-с т-б- а-м-й ж-р-
---------------------------------------------------------
Оның жоғары білімі бар. Ол сонда да жұмыс таба алмай жүр. 0 O--ñ-----rı b-li-i --r--Ol son-- ---j--ıs-t-ba-al-ay j-r.O--- j----- b----- b--- O- s---- d- j---- t--- a---- j---O-ı- j-ğ-r- b-l-m- b-r- O- s-n-a d- j-m-s t-b- a-m-y j-r----------------------------------------------------------Onıñ joğarı bilimi bar. Ol sonda da jumıs taba almay jür.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ona je studirala. Usprkos tome ona ne nalazi nikakvo radno mjesto.
Оның жоғары білімі бар. Ол сонда да жұмыс таба алмай жүр.
Onıñ joğarı bilimi bar. Ol sonda da jumıs taba almay jür.
Djeca uče jezik relativno brzo.
Kod odraslih to obično traje duže.
Međutim, djeca ne uče bolje od odraslih.
Jednostavno uče drugačije.
Mozak jako puno radi kod učenja jezika.
Mora učiti nekoliko stvari paralelno.
Prilikom učenja jezika nije dovoljno samo razmišljati o njemu.
Mora se naučiti izgovor novih riječi.
Zbog toga govorni organi uče nove pokrete.
Mozak također mora naučiti reagirati na nove situacije.
Sporazumijevati se na stranom jeziku je izazov.
Odrasli pak u svakoj životnoj dobi jezik uče na drugačiji način.
S 20 ili 30 godina ljudi još uvijek imaju rutinu u učenju.
Škola ili studij nisu bili tako davno.
Stoga je mozak dobro istreniran.
Zato strane jezike mogu učiti na vrlo visokoj razini.
Ljudi u starosti od 40 do 50 godina su već mnogo naučili.
Njihov mozak profitira od iskustva.
Nove sadržaje može dobro kombinirati sa starim znanjem.
U toj dobi najbolje uči stvari koje već poznaje.
To su, na primjer, jezici koji nalikuju ranije naučenim jezicima.
Sa 60 ili 70 godina ljudi imaju najviše vremena.
Mogu često vježbati.
A to je kod jezika jako bitno.
Stariji ljudi naročito dobro uče strana pisma.
U svakoj životnoj dobi se može uspješno učiti.
Mozak nakon puberteta još uvijek razvija nove moždane stanice.
I to radi vrlo rado...