Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   kk Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [сексен бір]

81 [seksen bir]

Past tense 1

[Ötken şaq 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
pisati ж-зу ж--- ж-з- ---- жазу 0
jazw j--- j-z- ---- jazw
On je napisao pismo. О--ха- ж--д-. О- х-- ж----- О- х-т ж-з-ы- ------------- Ол хат жазды. 0
O----- -azdı. O- x-- j----- O- x-t j-z-ı- ------------- Ol xat jazdı.
A ona je napisala razglednicu. Ал-о- ---қ-----жа--ы. А- о- а--- х-- ж----- А- о- а-ы- х-т ж-з-ы- --------------------- Ал ол ашық хат жазды. 0
Al-ol-aşı--x-- --z--. A- o- a--- x-- j----- A- o- a-ı- x-t j-z-ı- --------------------- Al ol aşıq xat jazdı.
čitati о-у о-- о-у --- оқу 0
o-w o-- o-w --- oqw
On je čitao ilustrirani časopis. Ол-с-р-тті-жур--- о-ыд-. О- с------ ж----- о----- О- с-р-т-і ж-р-а- о-ы-ы- ------------------------ Ол суретті журнал оқыды. 0
Ol swrett--j-r--l-oqı--. O- s------ j----- o----- O- s-r-t-i j-r-a- o-ı-ı- ------------------------ Ol swretti jwrnal oqıdı.
A ona je čitala knjigu. Ал-ол --та- ---ды. А- о- к---- о----- А- о- к-т-п о-ы-ы- ------------------ Ал ол кітап оқыды. 0
A- ol ---a-------. A- o- k---- o----- A- o- k-t-p o-ı-ı- ------------------ Al ol kitap oqıdı.
uzeti алу а-- а-у --- алу 0
alw a-- a-w --- alw
On je uzeo cigaretu. Ол --р----е-- алд-. О- б-- т----- а---- О- б-р т-м-к- а-д-. ------------------- Ол бір темекі алды. 0
O- b-------ki--ld-. O- b-- t----- a---- O- b-r t-m-k- a-d-. ------------------- Ol bir temeki aldı.
Ona je uzela komad čokolade. О--бір-----лад а---. О- б-- ш------ а---- О- б-р ш-к-л-д а-д-. -------------------- Ол бір шоколад алды. 0
O--b-r şok--ad ald-. O- b-- ş------ a---- O- b-r ş-k-l-d a-d-. -------------------- Ol bir şokolad aldı.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Ж-г-----а- -о----ы- -л -ы--ад-- б-лды. Ж---- а--- б------- а- қ-- а--- б----- Ж-г-т а-а- б-л-а-ы- а- қ-з а-а- б-л-ы- -------------------------------------- Жігіт адал болмады, ал қыз адал болды. 0
Ji--t --al-b-l--d-,-al-------al-b--dı. J---- a--- b------- a- q-- a--- b----- J-g-t a-a- b-l-a-ı- a- q-z a-a- b-l-ı- -------------------------------------- Jigit adal bolmadı, al qız adal boldı.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Жігіт-жалқа- ---ды,-ал--ы- -ыс-қ--о--ы. Ж---- ж----- б----- а- қ-- п---- б----- Ж-г-т ж-л-а- б-л-ы- а- қ-з п-с-қ б-л-ы- --------------------------------------- Жігіт жалқау болды, ал қыз пысық болды. 0
J--it-ja-qa- -o-d-- a- -ız ----q-b--dı. J---- j----- b----- a- q-- p---- b----- J-g-t j-l-a- b-l-ı- a- q-z p-s-q b-l-ı- --------------------------------------- Jigit jalqaw boldı, al qız pısıq boldı.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Ж--іт--еде---о-ды----з---й--о-д-. Ж---- к---- б----- қ-- б-- б----- Ж-г-т к-д-й б-л-ы- қ-з б-й б-л-ы- --------------------------------- Жігіт кедей болды, қыз бай болды. 0
Ji--- k-d-y-b--dı--qı- -ay-boldı. J---- k---- b----- q-- b-- b----- J-g-t k-d-y b-l-ı- q-z b-y b-l-ı- --------------------------------- Jigit kedey boldı, qız bay boldı.
On nije imao novaca, nego dugove. Он----қша------с- қа---дар- б--а--. О--- а----- е---- қ-------- б------ О-ы- а-ш-с- е-е-, қ-р-з-а-ы б-л-д-. ----------------------------------- Оның ақшасы емес, қарыздары болады. 0
O----aq-ası--m----qa------- b----ı. O--- a----- e---- q-------- b------ O-ı- a-ş-s- e-e-, q-r-z-a-ı b-l-d-. ----------------------------------- Onıñ aqşası emes, qarızdarı boladı.
On nije imao sreće, nego peh. Он-ң-б--ы болм---- ол--әтс-здік-- -шы-а-ы. О--- б--- б------- о- с---------- ұ------- О-ы- б-ғ- б-л-а-ы- о- с-т-і-д-к-е ұ-ы-а-ы- ------------------------------------------ Оның бағы болмады, ол сәтсіздікке ұшырады. 0
Onı--bağ---ol-ad-, -l s---i-d-kk--u--rad-. O--- b--- b------- o- s---------- u------- O-ı- b-ğ- b-l-a-ı- o- s-t-i-d-k-e u-ı-a-ı- ------------------------------------------ Onıñ bağı bolmadı, ol sätsizdikke uşıradı.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. О--жеті-т--ке ---педі----тс--д-кк- --ыра-ы. О- ж--------- ж------- с---------- ұ------- О- ж-т-с-і-к- ж-т-е-і- с-т-і-д-к-е ұ-ы-а-ы- ------------------------------------------- Ол жетістікке жетпеді, сәтсіздікке ұшырады. 0
O- ---is---k- ---pe-i,--ätsi-di-k- --ı-a-ı. O- j--------- j------- s---------- u------- O- j-t-s-i-k- j-t-e-i- s-t-i-d-k-e u-ı-a-ı- ------------------------------------------- Ol jetistikke jetpedi, sätsizdikke uşıradı.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ол--и-а------ ---азы--олд-. О- р--- е---- н----- б----- О- р-з- е-е-, н-р-з- б-л-ы- --------------------------- Ол риза емес, наразы болды. 0
Ol-r-------s- -ara----old-. O- r--- e---- n----- b----- O- r-z- e-e-, n-r-z- b-l-ı- --------------------------- Ol rïza emes, narazı boldı.
On nije bio sretan, nego nesretan. О----қы-----м--,-ба-ы-с-з--д-. О- б------ е---- б------- е--- О- б-қ-т-ы е-е-, б-қ-т-ы- е-і- ------------------------------ Ол бақытты емес, бақытсыз еді. 0
O- --qı-tı e--s- ---ı--ı--edi. O- b------ e---- b------- e--- O- b-q-t-ı e-e-, b-q-t-ı- e-i- ------------------------------ Ol baqıttı emes, baqıtsız edi.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. О--көрікті-емес, к-рік-із--ді. О- к------ е---- к------- е--- О- к-р-к-і е-е-, к-р-к-і- е-і- ------------------------------ Ол көрікті емес, көріксіз еді. 0
O- -öri-ti-em-s, k--ik-i- ed-. O- k------ e---- k------- e--- O- k-r-k-i e-e-, k-r-k-i- e-i- ------------------------------ Ol körikti emes, köriksiz edi.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...