Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   kk Өткен шақ 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [сексен үш]

83 [seksen üş]

Өткен шақ 3

Ötken şaq 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
telefonirati телеф-нм-------е-у т_________ с______ т-л-ф-н-е- с-й-е-у ------------------ телефонмен сөйлесу 0
t---fon-en--ö----w t_________ s______ t-l-f-n-e- s-y-e-w ------------------ telefonmen söylesw
Telefonirao / telefonirala sam. М-н-т-лефо-м-н --й-ес-і-. М__ т_________ с_________ М-н т-л-ф-н-е- с-й-е-т-м- ------------------------- Мен телефонмен сөйлестім. 0
Me--t----o--en söy-es---. M__ t_________ s_________ M-n t-l-f-n-e- s-y-e-t-m- ------------------------- Men telefonmen söylestim.
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. М---үн-мі т-леф----- -----с-- -----м. М__ ү____ т_________ с_______ ж______ М-н ү-е-і т-л-ф-н-е- с-й-е-і- ж-р-і-. ------------------------------------- Мен үнемі телефонмен сөйлесіп жүрдім. 0
Men ün----tel-f-n-en-sö-le-i----rdi-. M__ ü____ t_________ s_______ j______ M-n ü-e-i t-l-f-n-e- s-y-e-i- j-r-i-. ------------------------------------- Men ünemi telefonmen söylesip jürdim.
pitati с-рау с____ с-р-у ----- сұрау 0
s---w s____ s-r-w ----- suraw
Pitao / pitala sam. М-- --ра---. М__ с_______ М-н с-р-д-м- ------------ Мен сұрадым. 0
Men----ad--. M__ s_______ M-n s-r-d-m- ------------ Men suradım.
Uvijek sam pitao / pitala. Ме- ү-ем- сұрай-ы----. М__ ү____ с___________ М-н ү-е-і с-р-й-ы-м-н- ---------------------- Мен үнемі сұрайтынмын. 0
Men --e---s----t-nm-n. M__ ü____ s___________ M-n ü-e-i s-r-y-ı-m-n- ---------------------- Men ünemi suraytınmın.
ispričati а--у а___ а-т- ---- айту 0
a-tw a___ a-t- ---- aytw
Ispričao / ispričala sam. М-н--йт----ер-і-. М__ а____ б______ М-н а-т-п б-р-і-. ----------------- Мен айтып бердім. 0
Men--yt---ber-im. M__ a____ b______ M-n a-t-p b-r-i-. ----------------- Men aytıp berdim.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. М---о--ғ--ы --л---а-т-- --р--м. М__ о______ т____ а____ б______ М-н о-и-а-ы т-л-қ а-т-п б-р-і-. ------------------------------- Мен оқиғаны толық айтып бердім. 0
Men -qï-anı---l-----tıp b---i-. M__ o______ t____ a____ b______ M-n o-ï-a-ı t-l-q a-t-p b-r-i-. ------------------------------- Men oqïğanı tolıq aytıp berdim.
učiti оқу о__ о-у --- оқу 0
oqw o__ o-w --- oqw
Učio / učila sam. М---оқ-ды-. М__ о______ М-н о-ы-ы-. ----------- Мен оқыдым. 0
Me- o---ı-. M__ o______ M-n o-ı-ı-. ----------- Men oqıdım.
Učio / učila sam cijelu večer. Ме----ш бойы оқ----. М__ к__ б___ о______ М-н к-ш б-й- о-ы-ы-. -------------------- Мен кеш бойы оқыдым. 0
M-n k---b-yı oq-d--. M__ k__ b___ o______ M-n k-ş b-y- o-ı-ı-. -------------------- Men keş boyı oqıdım.
raditi ж-мыс і---у ж____ і____ ж-м-с і-т-у ----------- жұмыс істеу 0
j---s--s-ew j____ i____ j-m-s i-t-w ----------- jumıs istew
Radio / radila sam. М---жұм-- іст-д--. М__ ж____ і_______ М-н ж-м-с і-т-д-м- ------------------ Мен жұмыс істедім. 0
M-n ju-ıs--stedim. M__ j____ i_______ M-n j-m-s i-t-d-m- ------------------ Men jumıs istedim.
Radio / radila sam cijeli dan. Ме- -----б-йы жұмы- -сте--м. М__ к___ б___ ж____ і_______ М-н к-н- б-й- ж-м-с і-т-д-м- ---------------------------- Мен күні бойы жұмыс істедім. 0
M---kün- -o----u----istedim. M__ k___ b___ j____ i_______ M-n k-n- b-y- j-m-s i-t-d-m- ---------------------------- Men küni boyı jumıs istedim.
jesti там-қ-ану т________ т-м-қ-а-у --------- тамақтану 0
t-m---a-w t________ t-m-q-a-w --------- tamaqtanw
Jeo / jela sam. Ме- --ма-т--д--. М__ т___________ М-н т-м-қ-а-д-м- ---------------- Мен тамақтандым. 0
M-n -a-aq-an---. M__ t___________ M-n t-m-q-a-d-m- ---------------- Men tamaqtandım.
Pojeo / pojela sam svu hranu. Мен--ар-т----ты ж-- -о-ды-. М__ б__ т______ ж__ қ______ М-н б-р т-м-қ-ы ж-п қ-й-ы-. --------------------------- Мен бар тамақты жеп қойдым. 0
Men b-r ta-a-tı je--q---ı-. M__ b__ t______ j__ q______ M-n b-r t-m-q-ı j-p q-y-ı-. --------------------------- Men bar tamaqtı jep qoydım.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!