Knjiga fraza

bs Postavljati pitanja 1   »   hy Asking questions 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljati pitanja 1

Postavljati pitanja 1

62 [Վաթսուն]

62 [Vat’sun]

Asking questions 1

[harts’yer tal 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
učiti սով-ր-լ ս------ ս-վ-ր-լ ------- սովորել 0
so---el s------ s-v-r-l ------- sovorel
Uče li učenici mnogo? Ա--կերտ--րը-շա- ե---ով--ո--: Ա---------- շ-- ե- ս-------- Ա-ա-ե-տ-ե-ը շ-տ ե- ս-վ-ր-ւ-: ---------------------------- Աշակերտները շատ են սովորում: 0
Ash---rtne-y--h-t --n-s--orum A----------- s--- y-- s------ A-h-k-r-n-r- s-a- y-n s-v-r-m ----------------------------- Ashakertnery shat yen sovorum
Ne, oni uče malo. Ոչ-----չ ---սով--ո--: Ո- , ք-- ե- ս-------- Ո- , ք-չ ե- ս-վ-ր-ւ-: --------------------- Ոչ , քիչ են սովորում: 0
V---- ,-k’--h---en ------m V---- , k----- y-- s------ V-c-’ , k-i-h- y-n s-v-r-m -------------------------- Voch’ , k’ich’ yen sovorum
pitati հա-ց--լ հ------ հ-ր-ն-լ ------- հարցնել 0
har---n-l h-------- h-r-s-n-l --------- harts’nel
Pitate li često učitelja? ՈՒսուցչի- ---ա-խ-ես-հ---նո-մ: Ո-------- հ----- ե- հ-------- Ո-ս-ւ-չ-ն հ-ճ-՞- ե- հ-ր-ն-ւ-: ----------------------------- ՈՒսուցչին հաճա՞խ ես հարցնում: 0
Usu-s’c---- hac-a-k- -es-h--t-’-um U---------- h------- y-- h-------- U-u-s-c-’-n h-c-a-k- y-s h-r-s-n-m ---------------------------------- Usuts’ch’in hacha՞kh yes harts’num
Ne, ne pitam ga često. Ո-,-ե- --ա--հ-----չե- հա--ն-ւ-: Ո-- ե- ն--- հ---- չ-- հ-------- Ո-, ե- ն-ա- հ-ճ-խ չ-մ հ-ր-ն-ւ-: ------------------------------- Ոչ, ես նրան հաճախ չեմ հարցնում: 0
V-ch-, yes n--- h--h-kh c-’ye- -a-t-’num V----- y-- n--- h------ c----- h-------- V-c-’- y-s n-a- h-c-a-h c-’-e- h-r-s-n-m ---------------------------------------- Voch’, yes nran hachakh ch’yem harts’num
odgovoriti պ-տ-սխ-ն-լ պ--------- պ-տ-ս-ա-ե- ---------- պատասխանել 0
pa--s--a--l p---------- p-t-s-h-n-l ----------- pataskhanel
Odgovorite, molim Vas. Պ-տ---ա-եք, խնդրո-մ-եմ: Պ---------- խ------ ե-- Պ-տ-ս-ա-ե-, խ-դ-ո-մ ե-: ----------------------- Պատասխանեք, խնդրում եմ: 0
P--a-k--n-k’, -hnd-um-y-m P------------ k------ y-- P-t-s-h-n-k-, k-n-r-m y-m ------------------------- Pataskhanek’, khndrum yem
Ja odgovaram. Ե- -ա-ասխ-ն-ւմ --: Ե- պ---------- ե-- Ե- պ-տ-ս-ա-ո-մ ե-: ------------------ Ես պատասխանում եմ: 0
Y-s ----s--a-u- --m Y-- p---------- y-- Y-s p-t-s-h-n-m y-m ------------------- Yes pataskhanum yem
raditi աշ--տել ա------ ա-խ-տ-լ ------- աշխատել 0
a-h--a--l a-------- a-h-h-t-l --------- ashkhatel
Radi li on upravo? Այս--ա-ի- -ա-աշ----ւ---: Ա-- պ---- ն- ա------- է- Ա-ս պ-հ-ն ն- ա-խ-տ-ւ- է- ------------------------ Այս պահին նա աշխատում է: 0
Ay---ahin n- --hk--t---e A-- p---- n- a-------- e A-s p-h-n n- a-h-h-t-m e ------------------------ Ays pahin na ashkhatum e
Da, upravo radi. Այո, ---այս--ահ-ն----ատում-է: Ա--- ն- ա-- պ---- ա------- է- Ա-ո- ն- ա-ս պ-հ-ն ա-խ-տ-ւ- է- ----------------------------- Այո, նա այս պահին աշխատում է: 0
Ayo--na-ay---ahin --h---tum-e A--- n- a-- p---- a-------- e A-o- n- a-s p-h-n a-h-h-t-m e ----------------------------- Ayo, na ays pahin ashkhatum e
dolaziti գալ գ-- գ-լ --- գալ 0
gal g-- g-l --- gal
Dolazite li Vi? Գ--ի-----: Գ----- ե-- Գ-լ-՞- ե-: ---------- Գալի՞ս եք: 0
Gali՞- y-k’ G----- y--- G-l-՞- y-k- ----------- Gali՞s yek’
Da, dolazimo odmah. Ա--,-մ-ն- -ա-----ն---ո--ով: Ա--- մ--- գ---- ե-- շ------ Ա-ո- մ-ն- գ-լ-ս ե-ք շ-ւ-ո-: --------------------------- Այո, մենք գալիս ենք շուտով: 0
A--,-m-nk’--ali------- -hut-v A--- m---- g---- y---- s----- A-o- m-n-’ g-l-s y-n-’ s-u-o- ----------------------------- Ayo, menk’ galis yenk’ shutov
stanovati ա--ել ա---- ա-ր-լ ----- ապրել 0
ap--l a---- a-r-l ----- aprel
Stanujete li u Berlinu? Բե-լ---ւ----- --րո--: Բ--------- ե- ա------ Բ-ռ-ի-ո-՞- ե- ա-ր-ւ-: --------------------- Բեռլինու՞մ եք ապրում: 0
B--r--n-՞- -e-’ ap--m B--------- y--- a---- B-r-l-n-՞- y-k- a-r-m --------------------- Berrlinu՞m yek’ aprum
Da, ja stanujem u Berlinu. Այ-,-ե----ր-ւմ -մ ---լ-ն-ւ-: Ա--- ե- ա----- ե- Բ--------- Ա-ո- ե- ա-ր-ւ- ե- Բ-ռ-ի-ո-մ- ---------------------------- Այո, ես ապրում եմ Բեռլինում: 0
A-o- -es----um ye- B-r-li-um A--- y-- a---- y-- B-------- A-o- y-s a-r-m y-m B-r-l-n-m ---------------------------- Ayo, yes aprum yem Berrlinum

Ko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude da oblikuju rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer ko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Takođe smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovno oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj ko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inostranstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!