Knjiga fraza

bs Postavljati pitanja 1   »   he ‫לשאול שאלות 1‬

62 [šezdeset i dva]

Postavljati pitanja 1

Postavljati pitanja 1

‫62 [שישים ושתיים]‬

62 [shishim ushtaim]

‫לשאול שאלות 1‬

[lish'ol she'elot 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
učiti ‫-----‬ ‫ללמוד‬ ‫-ל-ו-‬ ------- ‫ללמוד‬ 0
lil--d lilmod l-l-o- ------ lilmod
Uče li učenici mnogo? ‫ה----דים--ומ-ים-הרבה-‬ ‫התלמידים לומדים הרבה?‬ ‫-ת-מ-ד-ם ל-מ-י- ה-ב-?- ----------------------- ‫התלמידים לומדים הרבה?‬ 0
ha----i-----o-di- harbeh? hatalmidim lomdim harbeh? h-t-l-i-i- l-m-i- h-r-e-? ------------------------- hatalmidim lomdim harbeh?
Ne, oni uče malo. ‫לא- ה---ומ-י- -עט.‬ ‫לא, הם לומדים מעט.‬ ‫-א- ה- ל-מ-י- מ-ט-‬ -------------------- ‫לא, הם לומדים מעט.‬ 0
l------ lo--i- --'at. lo, hem lomdim me'at. l-, h-m l-m-i- m-'-t- --------------------- lo, hem lomdim me'at.
pitati ‫ל---ל‬ ‫לשאול‬ ‫-ש-ו-‬ ------- ‫לשאול‬ 0
lis---l lish'ol l-s-'-l ------- lish'ol
Pitate li često učitelja? ‫א- /----וא--/-ת -- -מ--ה-ש--ו--לע--ים --ובות-‬ ‫את / ה שואל / ת את המורה שאלות לעיתים קרובות?‬ ‫-ת / ה ש-א- / ת א- ה-ו-ה ש-ל-ת ל-י-י- ק-ו-ו-?- ----------------------------------------------- ‫את / ה שואל / ת את המורה שאלות לעיתים קרובות?‬ 0
a-a--at sh-'-l/s-o'--et s--'elot et ---ur-h--'-y--- ----o-? atah/at sho'el/sho'elet she'elot et hamureh l'eytim qrovot? a-a-/-t s-o-e-/-h-'-l-t s-e-e-o- e- h-m-r-h l-e-t-m q-o-o-? ----------------------------------------------------------- atah/at sho'el/sho'elet she'elot et hamureh l'eytim qrovot?
Ne, ne pitam ga često. ‫--, א-י ל- ---ל-/ ----ת- --י-י---ר-בו--‬ ‫לא, אני לא שואל / ת אותו לעיתים קרובות.‬ ‫-א- א-י ל- ש-א- / ת א-ת- ל-י-י- ק-ו-ו-.- ----------------------------------------- ‫לא, אני לא שואל / ת אותו לעיתים קרובות.‬ 0
lo- an-----s-o'-l/sho'el---o-o l'-yt-----ovo-. lo, ani lo sho'el/sho'elet oto l'eytim qrovot. l-, a-i l- s-o-e-/-h-'-l-t o-o l-e-t-m q-o-o-. ---------------------------------------------- lo, ani lo sho'el/sho'elet oto l'eytim qrovot.
odgovoriti ‫-ע--ת‬ ‫לענות‬ ‫-ע-ו-‬ ------- ‫לענות‬ 0
la'-n-t la'anot l-'-n-t ------- la'anot
Odgovorite, molim Vas. ‫תע------ בבק---‬ ‫תענה / י בבקשה.‬ ‫-ע-ה / י ב-ק-ה-‬ ----------------- ‫תענה / י בבקשה.‬ 0
t--a-----a'an- b---qa-h-h. ta'aneh/ta'ani b'vaqashah. t-'-n-h-t-'-n- b-v-q-s-a-. -------------------------- ta'aneh/ta'ani b'vaqashah.
Ja odgovaram. ‫-ני -ונה.‬ ‫אני עונה.‬ ‫-נ- ע-נ-.- ----------- ‫אני עונה.‬ 0
a-i---eh-----. ani oneh/onah. a-i o-e-/-n-h- -------------- ani oneh/onah.
raditi ‫---ו-‬ ‫לעבוד‬ ‫-ע-ו-‬ ------- ‫לעבוד‬ 0
la'a--d la'avod l-'-v-d ------- la'avod
Radi li on upravo? ‫--- ע-בד כעת?‬ ‫הוא עובד כעת?‬ ‫-ו- ע-ב- כ-ת-‬ --------------- ‫הוא עובד כעת?‬ 0
hu -v-d---'-t? hu oved ka'et? h- o-e- k-'-t- -------------- hu oved ka'et?
Da, upravo radi. ‫כן- ה-- --בד-‬ ‫כן, הוא עובד.‬ ‫-ן- ה-א ע-ב-.- --------------- ‫כן, הוא עובד.‬ 0
ken---- ---d. ken, hu oved. k-n- h- o-e-. ------------- ken, hu oved.
dolaziti ‫-בוא‬ ‫לבוא‬ ‫-ב-א- ------ ‫לבוא‬ 0
lavo lavo l-v- ---- lavo
Dolazite li Vi? ‫-ת-- ה--------‬ ‫את / ה בא / ה?‬ ‫-ת / ה ב- / ה-‬ ---------------- ‫את / ה בא / ה?‬ 0
at----- v--va--h? atah/at va/va'ah? a-a-/-t v-/-a-a-? ----------------- atah/at va/va'ah?
Da, dolazimo odmah. ‫כן-----נו -ו---ע--ב--ם-‬ ‫כן, אנחנו עוד מעט באים.‬ ‫-ן- א-ח-ו ע-ד מ-ט ב-י-.- ------------------------- ‫כן, אנחנו עוד מעט באים.‬ 0
k-n--an---u--d m--at---'im. ken, anaxnu od me'at ba'im. k-n- a-a-n- o- m-'-t b-'-m- --------------------------- ken, anaxnu od me'at ba'im.
stanovati ‫ל-ור‬ ‫לגור‬ ‫-ג-ר- ------ ‫לגור‬ 0
l-gur lagur l-g-r ----- lagur
Stanujete li u Berlinu? ‫את - ה-גר-/ --ב----ן?‬ ‫את / ה גר / ה בברלין?‬ ‫-ת / ה ג- / ה ב-ר-י-?- ----------------------- ‫את / ה גר / ה בברלין?‬ 0
ata-/at-g----ar-- b-berl-n? atah/at gar/garah b'berlin? a-a-/-t g-r-g-r-h b-b-r-i-? --------------------------- atah/at gar/garah b'berlin?
Da, ja stanujem u Berlinu. ‫--, -נ- -ר /-- --ר-ין.‬ ‫כן, אני גר / ה בברלין.‬ ‫-ן- א-י ג- / ה ב-ר-י-.- ------------------------ ‫כן, אני גר / ה בברלין.‬ 0
ken- a-i---r/--ra--b'ber-i-. ken, ani gar/garah b'berlin. k-n- a-i g-r-g-r-h b-b-r-i-. ---------------------------- ken, ani gar/garah b'berlin.

Ko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude da oblikuju rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer ko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Takođe smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovno oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj ko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inostranstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!