Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 3   »   tr bir şeyler sebep göstermek 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto obrazložiti 3

nešto obrazložiti 3

77 [yetmiş yedi]

bir şeyler sebep göstermek 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
Zašto ne jedete tortu? T-rta-ı -i-in-y-----rs---z? T------ n---- y------------ T-r-a-ı n-ç-n y-m-y-r-u-u-? --------------------------- Turtayı niçin yemiyorsunuz? 0
Ja moram smršati. K--o---r-em-l-zı-. K--- v----- l----- K-l- v-r-e- l-z-m- ------------------ Kilo vermem lazım. 0
Ja je ne jedem, jer moram smršati. Ki-o ve-mek-zo---d--o-d--um i--n-onu y---y----. K--- v----- z------ o------ i--- o-- y--------- K-l- v-r-e- z-r-n-a o-d-ğ-m i-i- o-u y-m-y-r-m- ----------------------------------------------- Kilo vermek zorunda olduğum için onu yemiyorum. 0
Zašto ne pijete pivo? Ned------a-ı i----o-sun--? N---- b----- i------------ N-d-n b-r-y- i-m-y-r-u-u-? -------------------------- Neden birayı içmiyorsunuz? 0
Ja moram još voziti. Da-----a-- -ul--n--m ---ım. D--- a---- k-------- l----- D-h- a-a-a k-l-a-m-m l-z-m- --------------------------- Daha araba kullanmam lazım. 0
Ja ga ne pijem, jer još moram voziti. D-h--ar-b- -u----m----o-u--- -ld--um--ç-n--çmi-or--. D--- a---- k-------- z------ o------ i--- i--------- D-h- a-a-a k-l-a-m-k z-r-n-a o-d-ğ-m i-i- i-m-y-r-m- ---------------------------------------------------- Daha araba kullanmak zorunda olduğum için içmiyorum. 0
Zašto ne piješ kafu? Nede--k---e-i----iy--s--? N---- k------ i---------- N-d-n k-h-e-i i-m-y-r-u-? ------------------------- Neden kahveyi içmiyorsun? 0
Hladna je. So---uş. S------- S-ğ-m-ş- -------- Soğumuş. 0
Ja je ne pijem, jer je hladna. On- ---i-o-um,--ü-kü so-u--ş. O-- i--------- ç---- s------- O-u i-m-y-r-m- ç-n-ü s-ğ-m-ş- ----------------------------- Onu içmiyorum, çünkü soğumuş. 0
Zašto ne piješ čaj? N--e----y- i-mi--r-un? N---- ç--- i---------- N-d-n ç-y- i-m-y-r-u-? ---------------------- Neden çayı içmiyorsun? 0
Nemam šećera. Ş-ke-im -ok. Ş------ y--- Ş-k-r-m y-k- ------------ Şekerim yok. 0
Ja ga ne pijem, jer nemam šećera. O------i--ru- çünk- ---er-m-yok. O-- i-------- ç---- ş------ y--- O-u i-m-y-r-m ç-n-ü ş-k-r-m y-k- -------------------------------- Onu içmiyorum çünkü şekerim yok. 0
Zašto ne jedete supu? Ne--n ço-ba-ı i-mi-o-s-nuz? N---- ç------ i------------ N-d-n ç-r-a-ı i-m-y-r-u-u-? --------------------------- Neden çorbayı içmiyorsunuz? 0
Ja je nisam naručio / naručila. O----s-a-la-adı-. O-- ı------------ O-u ı-m-r-a-a-ı-. ----------------- Onu ısmarlamadım. 0
Ja je ne jedem, jer je nisam naručio / naručila. Iç---o-um çü-kü--nu-ıs--r--mad--. I-------- ç---- o-- ı------------ I-m-y-r-m ç-n-ü o-u ı-m-r-a-a-ı-. --------------------------------- Içmiyorum çünkü onu ısmarlamadım. 0
Zašto ne jedete meso? Et- --ç---ye-i--rs-n-z? E-- n---- y------------ E-i n-ç-n y-m-y-r-u-u-? ----------------------- Eti niçin yemiyorsunuz? 0
Ja sam vegeterijanac. Ben-vej-t-----ı-. B-- v------------ B-n v-j-t-r-a-ı-. ----------------- Ben vejeteryanım. 0
Ja ga ne jedem, jer sam vegeterijanac. On----mi-o---, -ü--------vejet---anım. O-- y--------- ç---- b-- v------------ O-u y-m-y-r-m- ç-n-ü b-n v-j-t-r-a-ı-. -------------------------------------- Onu yemiyorum, çünkü ben vejeteryanım. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanici su neke riječi bile prenesene gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste takođe i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Takođe se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...