Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   hy Past tense 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [ութանասուներեք]

83 [ut’anasunerek’]

Past tense 3

[ants’yal 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
telefonirati զ---ահ-րել զ--------- զ-ն-ա-ա-ե- ---------- զանգահարել 0
z-n-a-ar-l z--------- z-n-a-a-e- ---------- zangaharel
Ja sam telefonirao / telefonirala. Ե--զանգահար-- էի: Ե- զ--------- է-- Ե- զ-ն-ա-ա-ե- է-: ----------------- Ես զանգահարել էի: 0
Y-s z-nga----- -i Y-- z--------- e- Y-s z-n-a-a-e- e- ----------------- Yes zangaharel ei
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Ես-մ- -մբ-ղ- ժ----ա--զան--հարու----: Ե- մ- ա----- ժ------ զ---------- է-- Ե- մ- ա-բ-ղ- ժ-մ-ն-կ զ-ն-ա-ա-ո-մ է-: ------------------------------------ Ես մի ամբողջ ժամանակ զանգահարում էի: 0
Yes-mi a-b-g-j-zhama----z--g-ha-um-ei Y-- m- a------ z------- z--------- e- Y-s m- a-b-g-j z-a-a-a- z-n-a-a-u- e- ------------------------------------- Yes mi amboghj zhamanak zangaharum ei
pitati հ-րց--լ հ------ հ-ր-ն-լ ------- հարցնել 0
ha---’nel h-------- h-r-s-n-l --------- harts’nel
Ja sam pitao / pitala. Ես հա-ց-ե- էի: Ե- հ------ է-- Ե- հ-ր-ր-լ է-: -------------- Ես հարցրել էի: 0
Ye--h-rt-’re- -i Y-- h-------- e- Y-s h-r-s-r-l e- ---------------- Yes harts’rel ei
Ja sam uvijek pitao / pitala. Ե- մի-տ -ա----լ-էի: Ե- մ--- հ------ է-- Ե- մ-շ- հ-ր-ր-լ է-: ------------------- Ես միշտ հարցրել էի: 0
Yes-misht ha-ts’-e--ei Y-- m---- h-------- e- Y-s m-s-t h-r-s-r-l e- ---------------------- Yes misht harts’rel ei
ispričati պ--մել պ----- պ-տ-ե- ------ պատմել 0
p-tmel p----- p-t-e- ------ patmel
Ja sam ispričao / ispričala. Ես --տ-ել --: Ե- պ----- է-- Ե- պ-տ-ե- է-: ------------- Ես պատմել էի: 0
Y---p-t--l-ei Y-- p----- e- Y-s p-t-e- e- ------------- Yes patmel ei
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. Ես--մբող- --տ--ւ----նը-պ--մ-լ-էի: Ե- ա----- պ----------- պ----- է-- Ե- ա-բ-ղ- պ-տ-ո-թ-ո-ն- պ-տ-ե- է-: --------------------------------- Ես ամբողջ պատմությունը պատմել էի: 0
Yes-a------ --t-ut-y--- -atme- -i Y-- a------ p---------- p----- e- Y-s a-b-g-j p-t-u-’-u-y p-t-e- e- --------------------------------- Yes amboghj patmut’yuny patmel ei
učiti սո-որել ս------ ս-վ-ր-լ ------- սովորել 0
sovo-el s------ s-v-r-l ------- sovorel
Ja sam učio / učila. Ես---վ--ել է-: Ե- ս------ է-- Ե- ս-վ-ր-լ է-: -------------- Ես սովորել էի: 0
Y-----v-rel-ei Y-- s------ e- Y-s s-v-r-l e- -------------- Yes sovorel ei
Ja sam učio / učila cijelo veče. Ես ա---ղ--ե--կ------------: Ե- ա----- ե---- ս------ է-- Ե- ա-բ-ղ- ե-ե-ո ս-վ-ր-լ է-: --------------------------- Ես ամբողջ երեկո սովորել էի: 0
Ye- am---hj y----- sovore--ei Y-- a------ y----- s------ e- Y-s a-b-g-j y-r-k- s-v-r-l e- ----------------------------- Yes amboghj yereko sovorel ei
raditi ա--ա-ել ա------ ա-խ-տ-լ ------- աշխատել 0
a-h-ha--l a-------- a-h-h-t-l --------- ashkhatel
Ja sam radio / radila. Ե- ա--ատել էի: Ե- ա------ է-- Ե- ա-խ-տ-լ է-: -------------- Ես աշխատել էի: 0
Ye---shk-a-el ei Y-- a-------- e- Y-s a-h-h-t-l e- ---------------- Yes ashkhatel ei
Ja sam radio / radila cijeli dan. Ես-ամ-ո-ջ---ը---խ-տ-լ-էի: Ե- ա----- օ-- ա------ է-- Ե- ա-բ-ղ- օ-ը ա-խ-տ-լ է-: ------------------------- Ես ամբողջ օրը աշխատել էի: 0
Y-s-ambogh- --- a-h-hate--ei Y-- a------ o-- a-------- e- Y-s a-b-g-j o-y a-h-h-t-l e- ---------------------------- Yes amboghj ory ashkhatel ei
jesti ու--լ ո---- ո-տ-լ ----- ուտել 0
u-el u--- u-e- ---- utel
Ja sam jeo / jela. Ե----ր---ե-: Ե- կ---- ե-- Ե- կ-ր-լ ե-: ------------ Ես կերել եմ: 0
Yes-ke-el--em Y-- k---- y-- Y-s k-r-l y-m ------------- Yes kerel yem
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Ե- ա-բ-ղ----տել-քը ----- --: Ե- ա----- ո------- կ---- ե-- Ե- ա-բ-ղ- ո-տ-լ-ք- կ-ր-լ ե-: ---------------------------- Ես ամբողջ ուտելիքը կերել եմ: 0
Yes -mbogh- u-el---- ---e---em Y-- a------ u------- k---- y-- Y-s a-b-g-j u-e-i-’- k-r-l y-m ------------------------------ Yes amboghj utelik’y kerel yem

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!