Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   be Прошлы час 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [восемдзесят тры]

83 [vosemdzesyat try]

Прошлы час 3

[Proshly chas 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
telefonirati тэ---------ь тэлефанаваць 0
t-----------’ te----------’ telefanavats’ t-l-f-n-v-t-’ ------------’
Ja sam telefonirao / telefonirala. Я т---------- / т-----------. Я тэлефанаваў / тэлефанавала. 0
Y- t---------- / t-----------. Ya t---------- / t-----------. Ya telefanavau / telefanavala. Y- t-l-f-n-v-u / t-l-f-n-v-l-. ---------------/-------------.
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Я ў---- ч-- т---------- / т-----------. Я ўвесь час тэлефанаваў / тэлефанавала. 0
Y- u---’ c--- t---------- / t-----------. Ya u---- c--- t---------- / t-----------. Ya uves’ chas telefanavau / telefanavala. Y- u-e-’ c-a- t-l-f-n-v-u / t-l-f-n-v-l-. -------’------------------/-------------.
pitati пы---ь пытаць 0
p-----’ py----’ pytats’ p-t-t-’ ------’
Ja sam pitao / pitala. Я п---- / п-----. Я пытаў / пытала. 0
Y- p---- / p-----. Ya p---- / p-----. Ya pytau / pytala. Y- p-t-u / p-t-l-. ---------/-------.
Ja sam uvijek pitao / pitala. Я ў---- ч-- п---- / п-----. Я ўвесь час пытаў / пытала. 0
Y- u---’ c--- p---- / p-----. Ya u---- c--- p---- / p-----. Ya uves’ chas pytau / pytala. Y- u-e-’ c-a- p-t-u / p-t-l-. -------’------------/-------.
ispričati ап------ь апавядаць 0
a---------’ ap--------’ apavyadats’ a-a-y-d-t-’ ----------’
Ja sam ispričao / ispričala. Я а------- / а--------. Я апавядаў / апавядала. 0
Y- a-------- / a---------. Ya a-------- / a---------. Ya apavyadau / apavyadala. Y- a-a-y-d-u / a-a-y-d-l-. -------------/-----------.
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. Я р------- / р-------- у-- / ў-- г-------. Я распавёў / распявала усю / ўсю гісторыю. 0
Y- r------- / r--------- u--- / u--- g--------. Ya r------- / r--------- u--- / u--- g--------. Ya raspaveu / raspyavala usyu / usyu gіstoryyu. Y- r-s-a-e- / r-s-y-v-l- u-y- / u-y- g-s-o-y-u. ------------/-----------------/---------------.
učiti ву----а вучыцца 0
v--------- vu-------a vuchytstsa v-c-y-s-s- ----------
Ja sam učio / učila. Я в------ / в-------. Я вучыўся / вучылася. 0
Y- v-------- / v---------. Ya v-------- / v---------. Ya vuchyusya / vuchylasya. Y- v-c-y-s-a / v-c-y-a-y-. -------------/-----------.
Ja sam učio / učila cijelo veče. Я в------ / в------- ў---- в----. Я вучыўся / вучылася ўвесь вечар. 0
Y- v-------- / v--------- u---’ v-----. Ya v-------- / v--------- u---- v-----. Ya vuchyusya / vuchylasya uves’ vechar. Y- v-c-y-s-a / v-c-y-a-y- u-e-’ v-c-a-. -------------/----------------’-------.
raditi пр------ь працаваць 0
p---------’ pr--------’ pratsavats’ p-a-s-v-t-’ ----------’
Ja sam radio / radila. Я п------- / п--------. Я працаваў / працавала. 0
Y- p-------- / p---------. Ya p-------- / p---------. Ya pratsavau / pratsavala. Y- p-a-s-v-u / p-a-s-v-l-. -------------/-----------.
Ja sam radio / radila cijeli dan. Я п------- / п-------- у---- д----. Я працаваў / працавала увесь дзень. 0
Y- p-------- / p--------- u---’ d---’. Ya p-------- / p--------- u---- d----. Ya pratsavau / pratsavala uves’ dzen’. Y- p-a-s-v-u / p-a-s-v-l- u-e-’ d-e-’. -------------/----------------’-----’.
jesti ес-і есці 0
e---- es--і estsі e-t-і -----
Ja sam jeo / jela. Я е- / е--. Я еў / ела. 0
Y- y-- / y---. Ya y-- / y---. Ya yeu / yela. Y- y-u / y-l-. -------/-----.
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Я з--- / з---- у-- / ў-- е--. Я з’еў / з’ела усю / ўсю ежу. 0
Y- z’e- / z’e-- u--- / u--- y----. Ya z--- / z---- u--- / u--- y----. Ya z’eu / z’ela usyu / usyu yezhu. Y- z’e- / z’e-a u-y- / u-y- y-z-u. ----’---/--’---------/-----------.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!