Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   eo Is-tempo 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [okdek tri]

Is-tempo 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
telefonirati tele--ni t_______ t-l-f-n- -------- telefoni 0
Ja sam telefonirao / telefonirala. M- --lefo--s. M_ t_________ M- t-l-f-n-s- ------------- Mi telefonis. 0
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. M--t---f---- -----t-n-tempo-. M_ t________ l_ t____ t______ M- t-l-f-n-s l- t-t-n t-m-o-. ----------------------------- Mi telefonis la tutan tempon. 0
pitati d--an-i d______ d-m-n-i ------- demandi 0
Ja sam pitao / pitala. M- -e--nd--. M_ d________ M- d-m-n-i-. ------------ Mi demandis. 0
Ja sam uvijek pitao / pitala. M---i-- demandis. M_ ĉ___ d________ M- ĉ-a- d-m-n-i-. ----------------- Mi ĉiam demandis. 0
ispričati r---n-i r______ r-k-n-i ------- rakonti 0
Ja sam ispričao / ispričala. Mi --kon-i-. M_ r________ M- r-k-n-i-. ------------ Mi rakontis. 0
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. M------nti--la t-ta--his---io-. M_ r_______ l_ t____ h_________ M- r-k-n-i- l- t-t-n h-s-o-i-n- ------------------------------- Mi rakontis la tutan historion. 0
učiti s---i s____ s-u-i ----- studi 0
Ja sam učio / učila. Mi-st-dis. M_ s______ M- s-u-i-. ---------- Mi studis. 0
Ja sam učio / učila cijelo veče. Mi--tu-i- -- ----n-vesp-r-n. M_ s_____ l_ t____ v________ M- s-u-i- l- t-t-n v-s-e-o-. ---------------------------- Mi studis la tutan vesperon. 0
raditi lab-ri l_____ l-b-r- ------ labori 0
Ja sam radio / radila. M- -a-oris. M_ l_______ M- l-b-r-s- ----------- Mi laboris. 0
Ja sam radio / radila cijeli dan. M---abo-is -----tan-tag-n. M_ l______ l_ t____ t_____ M- l-b-r-s l- t-t-n t-g-n- -------------------------- Mi laboris la tutan tagon. 0
jesti man-i m____ m-n-i ----- manĝi 0
Ja sam jeo / jela. Mi ma--i-. M_ m______ M- m-n-i-. ---------- Mi manĝis. 0
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. M- -a--is-l--t-ta- m-n---. M_ m_____ l_ t____ m______ M- m-n-i- l- t-t-n m-n-o-. -------------------------- Mi manĝis la tutan manĝon. 0

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!