Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   el Παρελθοντικός χρόνος 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [ογδόντα τρία]

83 [ogdónta tría]

Παρελθοντικός χρόνος 3

Parelthontikós chrónos 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
telefonirati Τ-λ--ωνώ Τ_______ Τ-λ-φ-ν- -------- Τηλεφωνώ 0
Tēle--ōnṓ T________ T-l-p-ō-ṓ --------- Tēlephōnṓ
Ja sam telefonirao / telefonirala. Μ--ο-σ- ----τ---φων-. Μ______ σ__ τ________ Μ-λ-ύ-α σ-ο τ-λ-φ-ν-. --------------------- Μιλούσα στο τηλέφωνο. 0
Mi---sa st- tē-------. M______ s__ t_________ M-l-ú-a s-o t-l-p-ō-o- ---------------------- Miloúsa sto tēléphōno.
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Ό-η -η- --α μ-λο-σα -το-τη-έ-ων-. Ό__ τ__ ώ__ μ______ σ__ τ________ Ό-η τ-ν ώ-α μ-λ-ύ-α σ-ο τ-λ-φ-ν-. --------------------------------- Όλη την ώρα μιλούσα στο τηλέφωνο. 0
Ó-ē-t-n-ṓr----lo-s---t- tēlé-h---. Ó__ t__ ṓ__ m______ s__ t_________ Ó-ē t-n ṓ-a m-l-ú-a s-o t-l-p-ō-o- ---------------------------------- Ólē tēn ṓra miloúsa sto tēléphōno.
pitati ρω-άω ρ____ ρ-τ-ω ----- ρωτάω 0
r-t-ō r____ r-t-ō ----- rōtáō
Ja sam pitao / pitala. Ρ---σ-. Ρ______ Ρ-τ-σ-. ------- Ρώτησα. 0
R-----. R______ R-t-s-. ------- Rṓtēsa.
Ja sam uvijek pitao / pitala. Πάντα -ωτ--σα. Π____ ρ_______ Π-ν-α ρ-τ-ύ-α- -------------- Πάντα ρωτούσα. 0
P------ōt--s-. P____ r_______ P-n-a r-t-ú-a- -------------- Pánta rōtoúsa.
ispričati Δι-γο---ι Δ________ Δ-η-ο-μ-ι --------- Διηγούμαι 0
D-ē--ú-ai D________ D-ē-o-m-i --------- Diēgoúmai
Ja sam ispričao / ispričala. Δ--γή--κα. Δ_________ Δ-η-ή-η-α- ---------- Διηγήθηκα. 0
Diēg-t----. D__________ D-ē-ḗ-h-k-. ----------- Diēgḗthēka.
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. Δ---ήθη-α όλ- τ-ν-----ρ--. Δ________ ό__ τ__ ι_______ Δ-η-ή-η-α ό-η τ-ν ι-τ-ρ-α- -------------------------- Διηγήθηκα όλη την ιστορία. 0
Diēg--h-k- --ē-tēn ---oría. D_________ ó__ t__ i_______ D-ē-ḗ-h-k- ó-ē t-n i-t-r-a- --------------------------- Diēgḗthēka ólē tēn istoría.
učiti δ--β--ω δ______ δ-α-ά-ω ------- διαβάζω 0
dia--zō d______ d-a-á-ō ------- diabázō
Ja sam učio / učila. Δι-βα--. Δ_______ Δ-ά-α-α- -------- Διάβαζα. 0
Diáb-z-. D_______ D-á-a-a- -------- Diábaza.
Ja sam učio / učila cijelo veče. Δ-------όλ--τ--β-ά--. Δ______ ό__ τ_ β_____ Δ-ά-α-α ό-ο τ- β-ά-υ- --------------------- Διάβαζα όλο το βράδυ. 0
Di-baza-ólo t--b-ád-. D______ ó__ t_ b_____ D-á-a-a ó-o t- b-á-y- --------------------- Diábaza ólo to brády.
raditi δουλε-ω δ______ δ-υ-ε-ω ------- δουλεύω 0
d---e-ō d______ d-u-e-ō ------- douleúō
Ja sam radio / radila. Δ-ύ-ευα. Δ_______ Δ-ύ-ε-α- -------- Δούλευα. 0
D-ú-e-a. D_______ D-ú-e-a- -------- Doúleua.
Ja sam radio / radila cijeli dan. Δ--λ-υ----- -έρ-. Δ______ ό__ μ____ Δ-ύ-ε-α ό-η μ-ρ-. ----------------- Δούλευα όλη μέρα. 0
Doúl--- --ē-mér-. D______ ó__ m____ D-ú-e-a ó-ē m-r-. ----------------- Doúleua ólē méra.
jesti Τρώω Τ___ Τ-ώ- ---- Τρώω 0
T-ṓō T___ T-ṓ- ---- Trṓō
Ja sam jeo / jela. Έφ-γ-. Έ_____ Έ-α-α- ------ Έφαγα. 0
Ép--ga. É______ É-h-g-. ------- Éphaga.
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Έ-α-α-ό----ο --γ--ό. Έ____ ό__ τ_ φ______ Έ-α-α ό-ο τ- φ-γ-τ-. -------------------- Έφαγα όλο το φαγητό. 0
É-h--- -lo -- p--g-tó. É_____ ó__ t_ p_______ É-h-g- ó-o t- p-a-ē-ó- ---------------------- Éphaga ólo to phagētó.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!