Zbirka izraza

hr U prirodi   »   pa ਪ੍ਰਕਿਰਤੀ ਵਿੱਚ

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [ਛੱਬੀ]

26 [Chabī]

ਪ੍ਰਕਿਰਤੀ ਵਿੱਚ

[prakiratī vica]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski punjabi igra Više
Vidiš li tamo toranj? ਕੀ --ਸ-ਂ ਉਸ ਮੀ-ਾਰ --ੰ-ਵ------ੋ? ਕ- ਤ---- ਉ- ਮ---- ਨ-- ਵ---- ਹ-- ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਉ- ਮ-ਨ-ਰ ਨ-ੰ ਵ-ਖ-ੇ ਹ-? ------------------------------- ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਉਸ ਮੀਨਾਰ ਨੂੰ ਵੇਖਦੇ ਹੋ? 0
k--t--ī- -sa-m-nā-a nū -ē----ē---? k- t---- u-- m----- n- v------ h-- k- t-s-ṁ u-a m-n-r- n- v-k-a-ē h-? ---------------------------------- kī tusīṁ usa mīnāra nū vēkhadē hō?
Vidiš li tamo brijeg? ਕੀ-ਤੁਸੀ- ਉ- -ਹ-- ਨ-- ਵ-ਖਦ- ਹ-? ਕ- ਤ---- ਉ- ਪ--- ਨ-- ਵ---- ਹ-- ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਉ- ਪ-ਾ- ਨ-ੰ ਵ-ਖ-ੇ ਹ-? ------------------------------ ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਉਸ ਪਹਾੜ ਨੂੰ ਵੇਖਦੇ ਹੋ? 0
K---u-īṁ --a --h--- n---ē-had----? K- t---- u-- p----- n- v------ h-- K- t-s-ṁ u-a p-h-ṛ- n- v-k-a-ē h-? ---------------------------------- Kī tusīṁ usa pahāṛa nū vēkhadē hō?
Vidiš li tamo selo? ਕ- --ਸੀ--ਉਸ-ਪਿੰ--ਨ-- -ੇਖ-- -ੋ? ਕ- ਤ---- ਉ- ਪ--- ਨ-- ਵ---- ਹ-- ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਉ- ਪ-ੰ- ਨ-ੰ ਵ-ਖ-ੇ ਹ-? ------------------------------ ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਉਸ ਪਿੰਡ ਨੂੰ ਵੇਖਦੇ ਹੋ? 0
Kī----īṁ--sa p-ḍ- nū -ē-h--- h-? K- t---- u-- p--- n- v------ h-- K- t-s-ṁ u-a p-ḍ- n- v-k-a-ē h-? -------------------------------- Kī tusīṁ usa piḍa nū vēkhadē hō?
Vidiš li tamo rijeku? ਕ- ਤ---ਂ----ਨ-ੀ -----ੇਖਦ- ਹੋ? ਕ- ਤ---- ਉ- ਨ-- ਨ-- ਵ---- ਹ-- ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਉ- ਨ-ੀ ਨ-ੰ ਵ-ਖ-ੇ ਹ-? ----------------------------- ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਉਸ ਨਦੀ ਨੂੰ ਵੇਖਦੇ ਹੋ? 0
K------- us--n-d--nū --k---ē---? K- t---- u-- n--- n- v------ h-- K- t-s-ṁ u-a n-d- n- v-k-a-ē h-? -------------------------------- Kī tusīṁ usa nadī nū vēkhadē hō?
Vidiš li tamo most? ਕ- -ੁ-ੀਂ-ਉਸ-------- ਵ---ੇ -ੋ? ਕ- ਤ---- ਉ- ਪ-- ਨ-- ਵ---- ਹ-- ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਉ- ਪ-ਲ ਨ-ੰ ਵ-ਖ-ੇ ਹ-? ----------------------------- ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਉਸ ਪੁਲ ਨੂੰ ਵੇਖਦੇ ਹੋ? 0
K-----īṁ--sa-pula-nū--ēkh-dē-h-? K- t---- u-- p--- n- v------ h-- K- t-s-ṁ u-a p-l- n- v-k-a-ē h-? -------------------------------- Kī tusīṁ usa pula nū vēkhadē hō?
Vidiš li tamo jezero? ਕ- ਤ---ਂ--- ---ਵਰ-----ਵ-ਖ-ੇ ਹ-? ਕ- ਤ---- ਉ- ਸ---- ਨ-- ਵ---- ਹ-- ਕ- ਤ-ਸ-ਂ ਉ- ਸ-ੋ-ਰ ਨ-ੰ ਵ-ਖ-ੇ ਹ-? ------------------------------- ਕੀ ਤੁਸੀਂ ਉਸ ਸਰੋਵਰ ਨੂੰ ਵੇਖਦੇ ਹੋ? 0
Kī-tu----usa s-rō-ara-n- -----d- -ō? K- t---- u-- s------- n- v------ h-- K- t-s-ṁ u-a s-r-v-r- n- v-k-a-ē h-? ------------------------------------ Kī tusīṁ usa sarōvara nū vēkhadē hō?
Оna ptica tamo mi se sviđa. ਮ-ਨੂ--ਉ--ਪ-ਛ- ਚ--ਾ----ਦਾ-ਹ-। ਮ---- ਉ- ਪ--- ਚ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਪ-ਛ- ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ---------------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਪੰਛੀ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
M-i-ū-u-a-pa-h-----ā l--ad-----. M---- u-- p---- c--- l----- h--- M-i-ū u-a p-c-ī c-g- l-g-d- h-i- -------------------------------- Mainū uha pachī cagā lagadā hai.
Sviđa mi se ono drvo tamo. ਮੈਨੂ-----ਦ--ਖ- ਚ-ਗਾ---ਗ-ਾ -ੈ। ਮ---- ਉ- ਦ---- ਚ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਦ-ੱ-ਤ ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ----------------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਦਰੱਖਤ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
Mai-ū--ha darakh-t- ---ā --g-d--h-i. M---- u-- d-------- c--- l----- h--- M-i-ū u-a d-r-k-a-a c-g- l-g-d- h-i- ------------------------------------ Mainū uha darakhata cagā lagadā hai.
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. ਮੈ--- ----ੱ---ਚੰਗ- ----- ਹ-। ਮ---- ਉ- ਪ--- ਚ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਪ-ਥ- ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ---------------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਪੱਥਰ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
Mai-ū-uh---ath-r- -ag----gadā-h--. M---- u-- p------ c--- l----- h--- M-i-ū u-a p-t-a-a c-g- l-g-d- h-i- ---------------------------------- Mainū uha pathara cagā lagadā hai.
Оnaj park tamo mi se sviđa. ਮੈਨੂ-----ਬ---ਚੰ-- ਲ-ਗਦਾ---। ਮ---- ਉ- ਬ-- ਚ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਬ-ਗ ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। --------------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਬਾਗ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
M-in- --a-bāg--ca-ā-la-a-- h-i. M---- u-- b--- c--- l----- h--- M-i-ū u-a b-g- c-g- l-g-d- h-i- ------------------------------- Mainū uha bāga cagā lagadā hai.
Sviđa mi se onaj vrt tamo. ਮ-----------ਚਾ ਚ-ਗ- ---ਦ- ਹੈ। ਮ---- ਉ- ਬ---- ਚ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਬ-ੀ-ਾ ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ----------------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਬਗੀਚਾ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
Ma-n- -ha----īcā--agā-la--dā -ai. M---- u-- b----- c--- l----- h--- M-i-ū u-a b-g-c- c-g- l-g-d- h-i- --------------------------------- Mainū uha bagīcā cagā lagadā hai.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. ਮੈਨੂੰ -ਹ ਫੁ-ਲ ---ਾ--ੱ--ਾ-ਹੈ। ਮ---- ਉ- ਫ--- ਚ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਫ-ੱ- ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ---------------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਫੁੱਲ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
M---ū -ha phu-a--a-ā l--ad---ai. M---- u-- p---- c--- l----- h--- M-i-ū u-a p-u-a c-g- l-g-d- h-i- -------------------------------- Mainū uha phula cagā lagadā hai.
Mislim da je lijepo. ਮ--ੂੰ-ਉਹ ਚੰ-ਾ ਲੱ-ਦਾ ਹੈ। ਮ---- ਉ- ਚ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਚ-ਗ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ----------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਚੰਗਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
M-i-ū uha-cagā-la--d--h-i. M---- u-- c--- l----- h--- M-i-ū u-a c-g- l-g-d- h-i- -------------------------- Mainū uha cagā lagadā hai.
Mislim da je interesantno. ਮੈਨ-ੰ--ਹ -----ਪ ------ਹ-। ਮ---- ਉ- ਦ----- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਦ-ਲ-ਸ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ------------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਦਿਲਚਸਪ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
M--n- uh---i--casapa --g-d- h--. M---- u-- d--------- l----- h--- M-i-ū u-a d-l-c-s-p- l-g-d- h-i- -------------------------------- Mainū uha dilacasapa lagadā hai.
Mislim da je prekrasno. ਮ-ਨੂ- -ਹ -ੋਹ-ਾ ----- ਹ-। ਮ---- ਉ- ਸ---- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਸ-ਹ-ਾ ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ------------------------ ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਸੋਹਣਾ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
M-inū---- ---aṇā --g-dā-ha-. M---- u-- s----- l----- h--- M-i-ū u-a s-h-ṇ- l-g-d- h-i- ---------------------------- Mainū uha sōhaṇā lagadā hai.
Mislim da je ružno. ਮ-ਨੂੰ ਉ--ਕਰ-----ਗ-ਾ---। ਮ---- ਉ- ਕ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਕ-ੂ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ----------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਕਰੂਪ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
M-------a-k-rūp-------ā ---. M---- u-- k----- l----- h--- M-i-ū u-a k-r-p- l-g-d- h-i- ---------------------------- Mainū uha karūpa lagadā hai.
Mislim da je dosadno. ਮ---- ਉਹ -----ਲ--ਦਾ--ੈ। ਮ---- ਉ- ਨ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਨ-ਰ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ----------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਨੀਰਸ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
Ma--ū-u-a -īra-- la-adā h--. M---- u-- n----- l----- h--- M-i-ū u-a n-r-s- l-g-d- h-i- ---------------------------- Mainū uha nīrasa lagadā hai.
Mislim da je to strašno. ਮੈਨੂੰ--ਹ -ਰਾਬ -ੱ-ਦ----। ਮ---- ਉ- ਖ--- ਲ---- ਹ-- ਮ-ਨ-ੰ ਉ- ਖ-ਾ- ਲ-ਗ-ਾ ਹ-। ----------------------- ਮੈਨੂੰ ਉਹ ਖਰਾਬ ਲੱਗਦਾ ਹੈ। 0
M-in---ha--har----l--a-- h-i. M---- u-- k------ l----- h--- M-i-ū u-a k-a-ā-a l-g-d- h-i- ----------------------------- Mainū uha kharāba lagadā hai.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.