Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   pt No aeroporto

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [trinta e cinco]

No aeroporto

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski portugalski (PT) igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. E- -u--- m-rc----m-voo-para---e-a-. E- q---- m----- u- v-- p--- A------ E- q-e-o m-r-a- u- v-o p-r- A-e-a-. ----------------------------------- Eu quero marcar um voo para Atenas. 0
Da li je to izravan let? É-um v---dir-to? É u- v-- d------ É u- v-o d-r-t-? ---------------- É um voo direto? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Um lug-- à--a----- p--a não--um--ores,-po-------. U- l---- à j------ p--- n------------- p-- f----- U- l-g-r à j-n-l-, p-r- n-o-f-m-d-r-s- p-r f-v-r- ------------------------------------------------- Um lugar à janela, para não-fumadores, por favor. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Eu---e-ia--o-fi---r ---i--a r----v-. E- q----- c-------- a m---- r------- E- q-e-i- c-n-i-m-r a m-n-a r-s-r-a- ------------------------------------ Eu queria confirmar a minha reserva. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Eu -ue-ia anu--r ---in-a -es--v-. E- q----- a----- a m---- r------- E- q-e-i- a-u-a- a m-n-a r-s-r-a- --------------------------------- Eu queria anular a minha reserva. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. E--qu-ri- -uda--- m-nha--e---v-. E- q----- m---- a m---- r------- E- q-e-i- m-d-r a m-n-a r-s-r-a- -------------------------------- Eu queria mudar a minha reserva. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Q--n---- --- s-- o próxi-- -vião-pa-- -o-a? Q----- é q-- s-- o p------ a---- p--- R---- Q-a-d- é q-e s-i o p-ó-i-o a-i-o p-r- R-m-? ------------------------------------------- Quando é que sai o próximo avião para Roma? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? A---- ---doi- l---re-? A---- h- d--- l------- A-n-a h- d-i- l-g-r-s- ---------------------- Ainda há dois lugares? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Nã-, ----e-os-u--l-gar -isp--í-e-. N--- s- t---- u- l---- d---------- N-o- s- t-m-s u- l-g-r d-s-o-í-e-. ---------------------------------- Não, só temos um lugar disponível. 0
Kada slijećemo? Quan-o ---u- a----a--s? Q----- é q-- a--------- Q-a-d- é q-e a-e-r-m-s- ----------------------- Quando é que aterramos? 0
Kada smo tamo? Qu-ndo-é--u---he-a--s? Q----- é q-- c-------- Q-a-d- é q-e c-e-a-o-? ---------------------- Quando é que chegamos? 0
Kada vozi autobus u centar grada? Q--n-o---que -á---t-car-o-pa-a-o-centr- da ----de? Q----- é q-- h- a-------- p--- o c----- d- c------ Q-a-d- é q-e h- a-t-c-r-o p-r- o c-n-r- d- c-d-d-? -------------------------------------------------- Quando é que há autocarro para o centro da cidade? 0
Da li je to Vaš kofer? E-ta-é---s-a m-l-? E--- é a s-- m---- E-t- é a s-a m-l-? ------------------ Esta é a sua mala? 0
Da li je to Vaša torba? Es-- é a --- --ls-? E--- é a s-- b----- E-t- é a s-a b-l-a- ------------------- Esta é a sua bolsa? 0
Da li je to Vaša prtljaga? E--a-é-- sua baga-em? E--- é a s-- b------- E-t- é a s-a b-g-g-m- --------------------- Esta é a sua bagagem? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Q--n--- m--as-p-sso leva-? Q------ m---- p---- l----- Q-a-t-s m-l-s p-s-o l-v-r- -------------------------- Quantas malas posso levar? 0
Dvadeset kila. Vi-t- qu--os. V---- q------ V-n-e q-i-o-. ------------- Vinte quilos. 0
Što, samo dvadeset kila? O----? S- -i--- qui---? O q--- S- v---- q------ O q-ê- S- v-n-e q-i-o-? ----------------------- O quê? Só vinte quilos? 0

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.