Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   sv Vid flygplatsen

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [trettiofem]

Vid flygplatsen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. Jag-s-ul-e------ -oka et--fl---t-l- A-en. J__ s_____ v____ b___ e__ f___ t___ A____ J-g s-u-l- v-l-a b-k- e-t f-y- t-l- A-e-. ----------------------------------------- Jag skulle vilja boka ett flyg till Aten. 0
Da li je to izravan let? Ä- --- --t---re-t-ly-? Ä_ d__ e__ d__________ Ä- d-t e-t d-r-k-f-y-? ---------------------- Är det ett direktflyg? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. En-fö----rpl--- --r-i-k--r--a--,-t---. E_ f___________ f__ i___ r______ t____ E- f-n-t-r-l-t- f-r i-k- r-k-r-, t-c-. -------------------------------------- En fönsterplats för icke rökare, tack. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Jag -ku--- -il---b-k-äft--m-- r------r---. J__ s_____ v____ b_______ m__ r___________ J-g s-u-l- v-l-a b-k-ä-t- m-n r-s-r-e-i-g- ------------------------------------------ Jag skulle vilja bekräfta min reservering. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Jag--k-lle -i--a a---ka-----r-s-r--ri--. J__ s_____ v____ a_____ m__ r___________ J-g s-u-l- v-l-a a-b-k- m-n r-s-r-e-i-g- ---------------------------------------- Jag skulle vilja avboka min reservering. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Jag-s----e -i--- b-k- ---m-n-re--r-ering. J__ s_____ v____ b___ o_ m__ r___________ J-g s-u-l- v-l-a b-k- o- m-n r-s-r-e-i-g- ----------------------------------------- Jag skulle vilja boka om min reservering. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? När-går-näst- fl----i-----m? N__ g__ n____ f___ t___ R___ N-r g-r n-s-a f-y- t-l- R-m- ---------------------------- När går nästa flyg till Rom? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? F---s -et---- ledi-a--latse- ---r? F____ d__ t__ l_____ p______ k____ F-n-s d-t t-å l-d-g- p-a-s-r k-a-? ---------------------------------- Finns det två lediga platser kvar? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Ne----- ----b-ra--n-le-ig ---ts--var. N___ v_ h__ b___ e_ l____ p____ k____ N-j- v- h-r b-r- e- l-d-g p-a-s k-a-. ------------------------------------- Nej, vi har bara en ledig plats kvar. 0
Kada slijećemo? Nä- l----r--i? N__ l_____ v__ N-r l-n-a- v-? -------------- När landar vi? 0
Kada smo tamo? När----vi--ä-? N__ ä_ v_ d___ N-r ä- v- d-r- -------------- När är vi där? 0
Kada vozi autobus u centar grada? När--år --ss---til- ----ru-? N__ g__ b_____ t___ c_______ N-r g-r b-s-e- t-l- c-n-r-m- ---------------------------- När går bussen till centrum? 0
Da li je to Vaš kofer? Är --- ----e--äsk-? Ä_ d__ e_ r________ Ä- d-t e- r-s-ä-k-? ------------------- Är det er resväska? 0
Da li je to Vaša torba? Ä--d---er -ä-ka? Ä_ d__ e_ v_____ Ä- d-t e- v-s-a- ---------------- Är det er väska? 0
Da li je to Vaša prtljaga? Är --t e-t-b-gage? Ä_ d__ e__ b______ Ä- d-t e-t b-g-g-? ------------------ Är det ert bagage? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Hur myc-------a-e --n-ja---a-m-----g? H__ m_____ b_____ k__ j__ t_ m__ m___ H-r m-c-e- b-g-g- k-n j-g t- m-d m-g- ------------------------------------- Hur mycket bagage kan jag ta med mig? 0
Dvadeset kila. T---o-k-l-. T____ k____ T-u-o k-l-. ----------- Tjugo kilo. 0
Što, samo dvadeset kila? Vad,--ar- -ju-o-kil-? V___ b___ t____ k____ V-d- b-r- t-u-o k-l-? --------------------- Vad, bara tjugo kilo? 0

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.