Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   lv Lidostā

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [trīsdesmit pieci]

Lidostā

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. E--vēl----eze---t l-d--um--uz ---nām. E- v---- r------- l------- u- A------ E- v-l-s r-z-r-ē- l-d-j-m- u- A-ē-ā-. ------------------------------------- Es vēlos rezervēt lidojumu uz Atēnām. 0
Da li je to izravan let? Va---a--ir -ieš--- rei--? V-- t-- i- t------ r----- V-i t-s i- t-e-a-s r-i-s- ------------------------- Vai tas ir tiešais reiss? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Lūdz-, ---t- -i--lo--,-n-smēķ------. L----- v---- p-- l---- n------------ L-d-u- v-e-u p-e l-g-, n-s-ē-ē-ā-a-. ------------------------------------ Lūdzu, vietu pie loga, nesmēķētājam. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Es vēl-s---s----i----r-zer-āci--. E- v---- a---------- r----------- E- v-l-s a-s-i-r-n-t r-z-r-ā-i-u- --------------------------------- Es vēlos apstiprināt rezervāciju. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. E- -ē-o--a-t------eze-vāc-j-. E- v---- a------ r----------- E- v-l-s a-t-i-t r-z-r-ā-i-u- ----------------------------- Es vēlos atteikt rezervāciju. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. E- --los pā----er-ēt. E- v---- p----------- E- v-l-s p-r-e-e-v-t- --------------------- Es vēlos pārrezervēt. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Ka---r-nā-a-ai---e--s -z--o-u? K-- i- n------- r---- u- R---- K-d i- n-k-m-i- r-i-s u- R-m-? ------------------------------ Kad ir nākamais reiss uz Romu? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? V-i -- -ē- di-a--brī--s--i-ta-? V-- i- v-- d---- b----- v------ V-i i- v-l d-v-s b-ī-a- v-e-a-? ------------------------------- Vai ir vēl divas brīvas vietas? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Nē,-vēl-i--tik-----e-a-br-va -i---. N-- v-- i- t---- v---- b---- v----- N-, v-l i- t-k-i v-e-a b-ī-a v-e-a- ----------------------------------- Nē, vēl ir tikai viena brīva vieta. 0
Kada slijećemo? K-d-----no-a-ža--es? K-- m-- n----------- K-d m-s n-l-i-a-i-s- -------------------- Kad mēs nolaižamies? 0
Kada smo tamo? K-d-mēs----im--lāt? K-- m-- b---- k---- K-d m-s b-s-m k-ā-? ------------------- Kad mēs būsim klāt? 0
Kada vozi autobus u centar grada? Cikos--r-aut-bu-s u--p-l-ēt-s-cen-ru? C---- i- a------- u- p------- c------ C-k-s i- a-t-b-s- u- p-l-ē-a- c-n-r-? ------------------------------------- Cikos ir autobuss uz pilsētas centru? 0
Da li je to Vaš kofer? Vai tas -r-Jūs--k------? V-- t-- i- J--- k------- V-i t-s i- J-s- k-f-r-s- ------------------------ Vai tas ir Jūsu koferis? 0
Da li je to Vaša torba? V-i t---r ---u----a? V-- t- i- J--- s---- V-i t- i- J-s- s-m-? -------------------- Vai tā ir Jūsu soma? 0
Da li je to Vaša prtljaga? Va- ---i--Jūs- ba---a? V-- t- i- J--- b------ V-i t- i- J-s- b-g-ž-? ---------------------- Vai tā ir Jūsu bagāža? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ci--l-----bagā-- e---rīkstu ---- lī---? C-- l---- b----- e- d------ ņ--- l----- C-k l-e-u b-g-ž- e- d-ī-s-u ņ-m- l-d-i- --------------------------------------- Cik lielu bagāžu es drīkstu ņemt līdzi? 0
Dvadeset kila. D--d---i- ---o------. D-------- k---------- D-v-e-m-t k-l-g-a-u-. --------------------- Divdesmit kilogramus. 0
Što, samo dvadeset kila? Ko, ti--i --vd-smi----logr---s? K-- t---- d-------- k---------- K-, t-k-i d-v-e-m-t k-l-g-a-u-? ------------------------------- Ko, tikai divdesmit kilogramus? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.