Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   be У аэрапорце

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [трыццаць пяць]

35 [trytstsats’ pyats’]

У аэрапорце

[U aeraportse]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. Я-хацеў ---/-хац--а-б- --бр---рав-ць -ілет ---р-й- -----ны. Я х---- б- / х----- б- з------------ б---- н- р--- у А----- Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-б-а-і-а-а-ь б-л-т н- р-й- у А-і-ы- ----------------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы забраніраваць білет на рэйс у Афіны. 0
Y--khatse- ---/ --a-s-----y --b--n---v---- b--et ----e---u--f---. Y- k------ b- / k------- b- z------------- b---- n- r--- u A----- Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-b-a-і-a-a-s- b-l-t n- r-y- u A-і-y- ----------------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by zabranіravats’ bіlet na reys u Afіny.
Da li je to izravan let? Гэта---сп-са--чны-рэ--? Г--- б----------- р---- Г-т- б-с-а-а-а-н- р-й-? ----------------------- Гэта беспасадачны рэйс? 0
Ge-- b-sp---da-h-y-----? G--- b------------ r---- G-t- b-s-a-a-a-h-y r-y-? ------------------------ Geta bespasadachny reys?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Ка-і-л-ска--ме-ц-------на-ў с--о---д-- не-у--о-. К--- л----- м---- л- а--- ў с----- д-- н-------- К-л- л-с-а- м-с-а л- а-н- ў с-л-н- д-я н-к-р-о-. ------------------------------------------------ Калі ласка, месца ля акна ў салоне для некурцоў. 0
Ka-- -a---, mes----l-a --n- ---al--e--l-- -ek-r----. K--- l----- m----- l-- a--- u s----- d--- n--------- K-l- l-s-a- m-s-s- l-a a-n- u s-l-n- d-y- n-k-r-s-u- ---------------------------------------------------- Kalі laska, mestsa lya akna u salone dlya nekurtsou.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Я -а-еў -ы-- ха-е----ы -ацвер----ь ---ё --ан-ра---не. Я х---- б- / х----- б- п---------- с--- б------------ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- п-ц-е-д-і-ь с-а- б-а-і-а-а-н-. ----------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы пацвердзіць сваё браніраванне. 0
Y- khatse- b--- -hatse-- -y -a--v-r-z---’----e -ra------n-e. Y- k------ b- / k------- b- p------------ s--- b------------ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- p-t-v-r-z-t-’ s-a- b-a-і-a-a-n-. ------------------------------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by patsverdzіts’ svae branіravanne.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Я -а--ў -- --х-ц--- б----ул-ва-ь-с-аё б-а--р-в--не. Я х---- б- / х----- б- а-------- с--- б------------ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- а-у-я-а-ь с-а- б-а-і-а-а-н-. --------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы ануляваць сваё браніраванне. 0
Ya -hatseu b------at-ela b- -n-lyava--’---ae br-nі---ann-. Y- k------ b- / k------- b- a---------- s--- b------------ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- a-u-y-v-t-’ s-a- b-a-і-a-a-n-. ---------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by anulyavats’ svae branіravanne.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Я хацеў-бы --х--е------пе--бран--а--ц-. Я х---- б- / х----- б- п--------------- Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- п-р-б-а-і-а-а-ь- --------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы перабраніраваць. 0
Ya ------u--y-/ khat---a b-------r-n--a-a-s-. Y- k------ b- / k------- b- p---------------- Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- p-r-b-a-і-a-a-s-. --------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by perabranіravats’.
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? К--і ---ятае--а---п---с--ал-- --Ры-? К--- в------ н------- с------ у Р--- К-л- в-л-т-е н-с-у-н- с-м-л-т у Р-м- ------------------------------------ Калі вылятае наступны самалёт у Рым? 0
Kal----lyatae na--u-----a-a-et --Ry-? K--- v------- n------- s------ u R--- K-l- v-l-a-a- n-s-u-n- s-m-l-t u R-m- ------------------------------------- Kalі vylyatae nastupny samalet u Rym?
Jesu li slobodna još dva mjesta? Ці ёс-ь------дв--с-а-------м-сцы? Ц- ё--- я--- д-- с-------- м----- Ц- ё-ц- я-ч- д-а с-а-о-н-я м-с-ы- --------------------------------- Ці ёсць яшчэ два свабодныя месцы? 0
Tsі---s--- -as--he dva -v-bo-nyya-m--t-y? T-- y----- y------ d-- s--------- m------ T-і y-s-s- y-s-c-e d-a s-a-o-n-y- m-s-s-? ----------------------------------------- Tsі yosts’ yashche dva svabodnyya mestsy?
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Н-,------ то--к- ад-о с-або--а--мес--. Н-- у н-- т----- а--- с-------- м----- Н-, у н-с т-л-к- а-н- с-а-о-н-е м-с-а- -------------------------------------- Не, у нас толькі адно свабоднае месца. 0
Ne- u-n-s-t-l’kі ---o--v-bodn-e--est-a. N-- u n-- t----- a--- s-------- m------ N-, u n-s t-l-k- a-n- s-a-o-n-e m-s-s-. --------------------------------------- Ne, u nas tol’kі adno svabodnae mestsa.
Kada slijećemo? К----м---р--ям-я-мс-? К--- м- п------------ К-л- м- п-ы-я-л-е-с-? --------------------- Калі мы прызямляемся? 0
K-lі m- -ryzya-l--y-----? K--- m- p---------------- K-l- m- p-y-y-m-y-y-m-y-? ------------------------- Kalі my pryzyamlyayemsya?
Kada smo tamo? Ка-і -ы-б----- -а -ес-ы? К--- м- б----- н- м----- К-л- м- б-д-е- н- м-с-ы- ------------------------ Калі мы будзем на месцы? 0
K--і my-bu-z-m n---e-t--? K--- m- b----- n- m------ K-l- m- b-d-e- n- m-s-s-? ------------------------- Kalі my budzem na mestsy?
Kada vozi autobus u centar grada? К----а------яе-ц--аў-об-с-у--э--- г-ра-а? К--- а----------- а------ у ц---- г------ К-л- а-п-а-л-е-ц- а-т-б-с у ц-н-р г-р-д-? ----------------------------------------- Калі адпраўляецца аўтобус у цэнтр горада? 0
K-l- a-p-au-yay-t-tsa-autob-- u--se----go----? K--- a--------------- a------ u t----- g------ K-l- a-p-a-l-a-e-s-s- a-t-b-s u t-e-t- g-r-d-? ---------------------------------------------- Kalі adpraulyayetstsa autobus u tsentr gorada?
Da li je to Vaš kofer? Гэта ----чам-д--? Г--- В-- ч------- Г-т- В-ш ч-м-д-н- ----------------- Гэта Ваш чамадан? 0
Geta ---- -h---da-? G--- V--- c-------- G-t- V-s- c-a-a-a-? ------------------- Geta Vash chamadan?
Da li je to Vaša torba? Г--а-Ваша---мка? Г--- В--- с----- Г-т- В-ш- с-м-а- ---------------- Гэта Ваша сумка? 0
G--a V--ha -um--? G--- V---- s----- G-t- V-s-a s-m-a- ----------------- Geta Vasha sumka?
Da li je to Vaša prtljaga? Гэ----а- б----? Г--- В-- б----- Г-т- В-ш б-г-ж- --------------- Гэта Ваш багаж? 0
G-ta Vash b-g-zh? G--- V--- b------ G-t- V-s- b-g-z-? ----------------- Geta Vash bagazh?
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ко-ькі -а-аж----м-гу--зяць з -----? К----- б----- я м--- ў---- з с----- К-л-к- б-г-ж- я м-г- ў-я-ь з с-б-й- ----------------------------------- Колькі багажу я магу ўзяць з сабой? 0
Ko---і--aga----ya--agu-u-y-ts- - -a-o-? K----- b------ y- m--- u------ z s----- K-l-k- b-g-z-u y- m-g- u-y-t-’ z s-b-y- --------------------------------------- Kol’kі bagazhu ya magu uzyats’ z saboy?
Dvadeset kila. Двац-а----і---рам. Д------- к-------- Д-а-ц-ц- к-л-г-а-. ------------------ Дваццаць кілаграм. 0
D-atst----’ --la-r-m. D---------- k-------- D-a-s-s-t-’ k-l-g-a-. --------------------- Dvatstsats’ kіlagram.
Što, samo dvadeset kila? Ш--,---л--і-д-ацц-ц--к---грам? Ш--- т----- д------- к-------- Ш-о- т-л-к- д-а-ц-ц- к-л-г-а-? ------------------------------ Што, толькі дваццаць кілаграм? 0
Sht-, t-l’-----a--t-at---------am? S---- t----- d---------- k-------- S-t-, t-l-k- d-a-s-s-t-’ k-l-g-a-? ---------------------------------- Shto, tol’kі dvatstsats’ kіlagram?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.