Я хотел бы / хотела бы забронировать рейс до Афин.
Da li je to izravan let?
Д- -- ------д-ре--------?
Да ли је то директан лет?
Д- л- ј- т- д-р-к-а- л-т-
-------------------------
Да ли је то директан лет? 0 D---- -- t---i--kta- let?Da li je to direktan let?D- l- j- t- d-r-k-a- l-t--------------------------Da li je to direktan let?
Мол-- м--т- д--п---ор-,-----е-----е.
Молим место до прозора, за непушаче.
М-л-м м-с-о д- п-о-о-а- з- н-п-ш-ч-.
------------------------------------
Молим место до прозора, за непушаче. 0 M-li--me-t- -- pr-------za -epuš---.Molim mesto do prozora, za nepušače.M-l-m m-s-o d- p-o-o-a- z- n-p-š-č-.------------------------------------Molim mesto do prozora, za nepušače.
К-да ----ће -л------авион -- Ри-?
Када полеће следећи авион за Рим?
К-д- п-л-ћ- с-е-е-и а-и-н з- Р-м-
---------------------------------
Када полеће следећи авион за Рим? 0 Kada-p-lec---sl--eć- -vi----a-Rim?Kada polec-e sledec-i avion za Rim?K-d- p-l-c-e s-e-e-́- a-i-n z- R-m------------------------------------Kada poleće sledeći avion za Rim?
Ј--у--------од-а -ош д-а --с-а?
Јесу ли слободна још два места?
Ј-с- л- с-о-о-н- ј-ш д-а м-с-а-
-------------------------------
Јесу ли слободна још два места? 0 Jes--li---o-odna ----dva-mesta?Jesu li slobodna još dva mesta?J-s- l- s-o-o-n- j-š d-a m-s-a--------------------------------Jesu li slobodna još dva mesta?
Не----ам--ј-ш--а-- ----о-мест--с-о-о--о.
Не, имамо још само једно место слободно.
Н-, и-а-о ј-ш с-м- ј-д-о м-с-о с-о-о-н-.
----------------------------------------
Не, имамо још само једно место слободно. 0 Ne, ----- j-- sa----edn- ----o---o-o-no.Ne, imamo još samo jedno mesto slobodno.N-, i-a-o j-š s-m- j-d-o m-s-o s-o-o-n-.----------------------------------------Ne, imamo još samo jedno mesto slobodno.
К-да-в-----у-о--с у-це-т-р гр-д-?
Када вози аутобус у центар града?
К-д- в-з- а-т-б-с у ц-н-а- г-а-а-
---------------------------------
Када вози аутобус у центар града? 0 K--a-vozi -ut-bus --c--ta--gr-da?Kada vozi autobus u centar grada?K-d- v-z- a-t-b-s u c-n-a- g-a-a----------------------------------Kada vozi autobus u centar grada?
Да -и ј---о-В-- -о-е-?
Да ли је то Ваш кофер?
Д- л- ј- т- В-ш к-ф-р-
----------------------
Да ли је то Ваш кофер? 0 D--l--j- to Vaš-ko---?Da li je to Vaš kofer?D- l- j- t- V-š k-f-r-----------------------Da li je to Vaš kofer?
Д---и -е--- ---а таш-а?
Да ли је то Ваша ташна?
Д- л- ј- т- В-ш- т-ш-а-
-----------------------
Да ли је то Ваша ташна? 0 Da -- -e t- -aš--ta---?Da li je to Vaša tašna?D- l- j- t- V-š- t-š-a------------------------Da li je to Vaša tašna?
Д- л- -е -- Ва----т-а-?
Да ли је то Ваш пртљаг?
Д- л- ј- т- В-ш п-т-а-?
-----------------------
Да ли је то Ваш пртљаг? 0 D--l- je to---š p-t-j--?Da li je to Vaš prtljag?D- l- j- t- V-š p-t-j-g-------------------------Da li je to Vaš prtljag?
К--ико --т-аг- мог--пон---?
Колико пртљага могу понети?
К-л-к- п-т-а-а м-г- п-н-т-?
---------------------------
Колико пртљага могу понети? 0 Ko---o----lj-ga --g- p-----?Koliko prtljaga mogu poneti?K-l-k- p-t-j-g- m-g- p-n-t-?----------------------------Koliko prtljaga mogu poneti?
Шт-,-са-- д-ад-с-т--ила?
Шта, само двадесет кила?
Ш-а- с-м- д-а-е-е- к-л-?
------------------------
Шта, само двадесет кила? 0 Š-a,-s-m--dv-des-- ki-a?Šta, samo dvadeset kila?Š-a- s-m- d-a-e-e- k-l-?------------------------Šta, samo dvadeset kila?
Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo.
Očito je moguće trenirati i svoj mozak.
To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent.
Također je važno redovito vježbati.
Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga.
Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen.
Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture.
Povećava se volumen centra za govor.
Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju.
Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv.
Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti.
Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata.
Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život.
Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića.
Stoga se može izgrađivati do duboke starosti.
Svaki unos se u mozgu obrađuje.
Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose.
To znači da radi brže i učinkovitije.
Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude.
Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak.
Čitanje je također jedna dobra vježba.
Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor.
To znači da se naš vokabular povećava.
Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik.
Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor.
Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje.
Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće.
Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike.
U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim.
Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika.
Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik.
On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika…
To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile.
U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente.
U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski.
Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor.
U Brazilu je to drukčije.
Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom.
Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima.
Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski.
Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom.
Portugalski danas spada u svjetske jezike.