Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   pt Números Ordinais

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [sessenta e um]

Números Ordinais

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski portugalski (PT) igra Više
Prvi mjesec je siječanj. O-p-i--i-- mês-----neir-. O p------- m-- é j------- O p-i-e-r- m-s é j-n-i-o- ------------------------- O primeiro mês é janeiro. 0
Drugi mjesec je veljača. O--eg-n-o m-- --fev---iro. O s------ m-- é f--------- O s-g-n-o m-s é f-v-r-i-o- -------------------------- O segundo mês é fevereiro. 0
Treći mjesec je ožujak. O --r-e----m-s - març-. O t------- m-- é m----- O t-r-e-r- m-s é m-r-o- ----------------------- O terceiro mês é março. 0
Četvrti mjesec je travanj. O---a-to mês-é-ab-i-. O q----- m-- é a----- O q-a-t- m-s é a-r-l- --------------------- O quarto mês é abril. 0
Peti mjesec je svibanj. O-qui-to -ê--- ma-o. O q----- m-- é m---- O q-i-t- m-s é m-i-. -------------------- O quinto mês é maio. 0
Šesti mjesec je lipanj. O sex------ é--u--o. O s---- m-- é j----- O s-x-o m-s é j-n-o- -------------------- O sexto mês é junho. 0
Šest mjeseci je pola godine. Se-s m---s sã---eio--n-. S--- m---- s-- m--- a--- S-i- m-s-s s-o m-i- a-o- ------------------------ Seis meses são meio ano. 0
Siječanj, veljača, ožujak, j-neir-- -ev--ei----m---o, j------- f--------- m----- j-n-i-o- f-v-r-i-o- m-r-o- -------------------------- janeiro, fevereiro, março, 0
travanj, svibanj i lipanj. abril,-m-io,-j-n--. a----- m---- j----- a-r-l- m-i-, j-n-o- ------------------- abril, maio, junho. 0
Sedmi mjesec je srpanj. O-sé-i-o---s é -----. O s----- m-- é j----- O s-t-m- m-s é j-l-o- --------------------- O sétimo mês é julho. 0
Osmi mjesec je kolovoz. O-o-------ê--- a-o-t-. O o----- m-- é a------ O o-t-v- m-s é a-o-t-. ---------------------- O oitavo mês é agosto. 0
Deveti mjesec je rujan. O----- ------se-e-b-o. O n--- m-- é s-------- O n-n- m-s é s-t-m-r-. ---------------------- O nono mês é setembro. 0
Deseti mjesec je listopad. O--é--mo --- --ou--bro. O d----- m-- é o------- O d-c-m- m-s é o-t-b-o- ----------------------- O décimo mês é outubro. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. O-dé-i-o p--m--ro mê-----ove-b-o. O d----- p------- m-- é n-------- O d-c-m- p-i-e-r- m-s é n-v-m-r-. --------------------------------- O décimo primeiro mês é novembro. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. O d---mo -e-un---m-- é ----mb-o. O d----- s------ m-- é d-------- O d-c-m- s-g-n-o m-s é d-z-m-r-. -------------------------------- O décimo segundo mês é dezembro. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. D-z- meses-s-------n-. D--- m---- s-- u- a--- D-z- m-s-s s-o u- a-o- ---------------------- Doze meses são um ano. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, jul-o,-ago-t----et-m-ro j----- a------ s------- j-l-o- a-o-t-, s-t-m-r- ----------------------- julho, agosto, setembro 0
listopad, studeni i prosinac. o-t---o---o-e-b-o,--ez-m-ro. o------- n-------- d-------- o-t-b-o- n-v-m-r-, d-z-m-r-. ---------------------------- outubro, novembro, dezembro. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...