Zbirka izraza

hr U disku   »   fi Diskossa

46 [četrdeset i šest]

U disku

U disku

46 [neljäkymmentäkuusi]

Diskossa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Je li mjesto slobodno? On-o----ä-p-ikk---a--a? Onko tämä paikka vapaa? O-k- t-m- p-i-k- v-p-a- ----------------------- Onko tämä paikka vapaa? 0
Mogu li sjesti do Vas? V---k--i--ua --id-n s---a---e? Voinko istua teidän seuraanne? V-i-k- i-t-a t-i-ä- s-u-a-n-e- ------------------------------ Voinko istua teidän seuraanne? 0
Rado. M-elell-ni. Mielelläni. M-e-e-l-n-. ----------- Mielelläni. 0
Kako Vam se sviđa glazba? Mit--p--ätte-mu-ii--st-? Mitä pidätte musiikista? M-t- p-d-t-e m-s-i-i-t-? ------------------------ Mitä pidätte musiikista? 0
Malo je preglasna. Vä----lii-n-----a. Vähän liian kovaa. V-h-n l-i-n k-v-a- ------------------ Vähän liian kovaa. 0
Ali bend svira sasvim dobro. Mut-- --nd- soi--a- i-an--yv--. Mutta bändi soittaa ihan hyvin. M-t-a b-n-i s-i-t-a i-a- h-v-n- ------------------------------- Mutta bändi soittaa ihan hyvin. 0
Jeste li često ovdje? Ole-t-ko -s--n ---l--? Oletteko usein täällä? O-e-t-k- u-e-n t-ä-l-? ---------------------- Oletteko usein täällä? 0
Ne, ovo je prvi put. E-,----- -n -n-i-mä---n --r-a. En, tämä on ensimmäinen kerta. E-, t-m- o- e-s-m-ä-n-n k-r-a- ------------------------------ En, tämä on ensimmäinen kerta. 0
Ja još nikada nisam bio / bila ovdje. En-o-e-ollu--tä-----iki-ä. En ole ollut täällä ikinä. E- o-e o-l-t t-ä-l- i-i-ä- -------------------------- En ole ollut täällä ikinä. 0
Plešete li? Ta-------ko? Tanssitteko? T-n-s-t-e-o- ------------ Tanssitteko? 0
Možda kasnije. Ehkä-m---em-in. Ehkä myöhemmin. E-k- m-ö-e-m-n- --------------- Ehkä myöhemmin. 0
Ne znam tako dobro plesati. En---a- -ans-i- nii- -----. En osaa tanssia niin hyvin. E- o-a- t-n-s-a n-i- h-v-n- --------------------------- En osaa tanssia niin hyvin. 0
To je vrlo jednostavno. S- on--ha---el---a. Se on ihan helppoa. S- o- i-a- h-l-p-a- ------------------- Se on ihan helppoa. 0
Pokazat ću Vam. Nä-tä- ------. Näytän teille. N-y-ä- t-i-l-. -------------- Näytän teille. 0
Ne, radije neki drugi put. E-- mie--um-i--j---us ----te. Ei, mieluummin joskus toiste. E-, m-e-u-m-i- j-s-u- t-i-t-. ----------------------------- Ei, mieluummin joskus toiste. 0
Čekate li nekoga? O--t-tt-k----t-k-t-? Odotatteko jotakuta? O-o-a-t-k- j-t-k-t-? -------------------- Odotatteko jotakuta? 0
Da, mog prijatelja. Ky-lä- poika-s-ävääni. Kyllä, poikaystävääni. K-l-ä- p-i-a-s-ä-ä-n-. ---------------------- Kyllä, poikaystävääni. 0
Eno ga tamo iza dolazi! T--l-a -än-------in! Tuolta hän tuleekin! T-o-t- h-n t-l-e-i-! -------------------- Tuolta hän tuleekin! 0

Geni utječu na jezik

Naše porijeklo određuje jezik koji govorimo. Međutim i naši geni su odgovorni za naš jezik. Do tog rezultata su došli škotski istraživači. Istraživali su po čemu se engleski jezik razlikuje od kineskog. Pritom su otkrili da geni također igraju ulogu. Budući da geni utječu na razvitak našeg mozga. To znači da oblikuju strukturu mozga. Time se također potvrđuje naša sposobnost učenja jezika. Pritom su presudne varijante dvaju gena. Ako je određena varijanta oskudna, razvijaju se tonalni jezici. Dakle, tonalne jezike govore narodi koji ne posjeduju tu genetsku varijantu. Kod tonalnih jezika značenje riječi određuje visina tona. Kineski jezik je, na primjer, tonalni jezik. Kod dominantne genetske varijante razvijaju se drugi jezici. Engleski nije tonalni jezik. Varijante tog gena nisu ravnomjerno raspoređene. To znači da se na svijetu pojavljuju s različitom učestalošću. Međutim, jezici preživljavaju jedino ako se dalje prenose. Stoga djeca moraju imati sposobnosti za imitiranje jezika svojih roditelja. Moraju, dakle, moći dobro usvojiti jezik. Samo tada se jezik može prenositi s generacije na generaciju. Starija genetska varijanta pogoduje tonalnim jezicima. Prije je vjerojatno postojalo više tonalnihh jezika nego danas. Međutim, genetsku komponentu opet ne valja precjenjivati. Ona samo može doprinijeti boljem razumijevanju razvitka jezika. Ne postoji gen ni za engleski ni za kineski jezik. Svatko može naučiti bilo koji jezik. Za to nisu potrebni geni već znatiželja i disciplina!
Dali si znao?
Tajlandski (ili tajski) spada u porodicu tai-kadai jezika. To je materinski jezik oko 20 milijuna ljudi. Za razliku od većine zapadnih jezika, tajski je tonski jezik. Kod tonskih jezika izgovor slogova odlučuje o njihovom značenju. Većina riječi u tajskom se sastoji iz jednog sloga. U ovisnosti od toga kojom tonskom visinom se ona govori, riječ dobija drugo značenje. Tajski razlikuje ukupno pet različitih visina tonova. Tajlandsko društvo je stoljećima bilo strogo hijerarhijski uređeno. Zato tajski i danas poznaje najmanje pet različitih razina. Oni se kreću od jednostavnog razgovornog jezika do vrlo uljudnog jezičkog oblika. Osim toga, tajski se dijeli na puno lokalnih narječja. Sustav znakova ovog jezika je mješavina abecede i slogovnog pisma. Gramatika nije kompleksna. Pošto je tajski izolirajući jezik, nema deklinacija ili konjugacija. Naučite tajski, jer je to zaista fascinantan jezik!