Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   fi Menneisyysmuoto 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [kahdeksankymmentäyksi]

Menneisyysmuoto 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
pisati ki-j--tt-a kirjoittaa k-r-o-t-a- ---------- kirjoittaa 0
On je napisao pismo. H----irjoitt- -irj-en. Hän kirjoitti kirjeen. H-n k-r-o-t-i k-r-e-n- ---------------------- Hän kirjoitti kirjeen. 0
A ona je napisala razglednicu. J- hän------i--i ------. Ja hän kirjoitti kortin. J- h-n k-r-o-t-i k-r-i-. ------------------------ Ja hän kirjoitti kortin. 0
čitati l---a lukea l-k-a ----- lukea 0
On je čitao ilustrirani časopis. Hä---uk--leht-ä. Hän luki lehteä. H-n l-k- l-h-e-. ---------------- Hän luki lehteä. 0
A ona je čitala knjigu. Ja---n luki ki--a-. Ja hän luki kirjan. J- h-n l-k- k-r-a-. ------------------- Ja hän luki kirjan. 0
uzeti o-taa ottaa o-t-a ----- ottaa 0
On je uzeo cigaretu. H-- -t-- t-paka-. Hän otti tupakan. H-n o-t- t-p-k-n- ----------------- Hän otti tupakan. 0
Ona je uzela komad čokolade. Hän-o-ti ----- -u-l--t-. Hän otti palan suklaata. H-n o-t- p-l-n s-k-a-t-. ------------------------ Hän otti palan suklaata. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Poik- --- usk---n, m-t-a--yttö---i -sk-llin-n. Poika oli uskoton, mutta tyttö oli uskollinen. P-i-a o-i u-k-t-n- m-t-a t-t-ö o-i u-k-l-i-e-. ---------------------------------------------- Poika oli uskoton, mutta tyttö oli uskollinen. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. P-ika-o-i--a---a- --t-a --t-ö--li ahk-r-. Poika oli laiska, mutta tyttö oli ahkera. P-i-a o-i l-i-k-, m-t-a t-t-ö o-i a-k-r-. ----------------------------------------- Poika oli laiska, mutta tyttö oli ahkera. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Po-ka oli ---hä---utt---yttö o-i-r--as. Poika oli köyhä, mutta tyttö oli rikas. P-i-a o-i k-y-ä- m-t-a t-t-ö o-i r-k-s- --------------------------------------- Poika oli köyhä, mutta tyttö oli rikas. 0
On nije imao novaca, nego dugove. H--e-l- e-----ut r-h--,-va-n -e-koj-. Hänellä ei ollut rahaa, vaan velkoja. H-n-l-ä e- o-l-t r-h-a- v-a- v-l-o-a- ------------------------------------- Hänellä ei ollut rahaa, vaan velkoja. 0
On nije imao sreće, nego peh. H-nel-ä e- o-l-t -n-ea,-v--n -p---n-a. Hänellä ei ollut onnea, vaan epäonnea. H-n-l-ä e- o-l-t o-n-a- v-a- e-ä-n-e-. -------------------------------------- Hänellä ei ollut onnea, vaan epäonnea. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. H----l- ---ol----m--e--ystä,---an-----n-e-. Hänellä ei ollut menestystä, vaan epäonnea. H-n-l-ä e- o-l-t m-n-s-y-t-, v-a- e-ä-n-e-. ------------------------------------------- Hänellä ei ollut menestystä, vaan epäonnea. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. H-- ei ollut t-y-y-ä-nen, -a-- -y-ty---ön. Hän ei ollut tyytyväinen, vaan tyytymätön. H-n e- o-l-t t-y-y-ä-n-n- v-a- t-y-y-ä-ö-. ------------------------------------------ Hän ei ollut tyytyväinen, vaan tyytymätön. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. H-n -- o-l-t -----li---- vaa----neton. Hän ei ollut onnellinen, vaan onneton. H-n e- o-l-t o-n-l-i-e-, v-a- o-n-t-n- -------------------------------------- Hän ei ollut onnellinen, vaan onneton. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Hä---- o---- sy-p-att-n-n- va-n -pä---ll--t-vä. Hän ei ollut sympaattinen, vaan epämiellyttävä. H-n e- o-l-t s-m-a-t-i-e-, v-a- e-ä-i-l-y-t-v-. ----------------------------------------------- Hän ei ollut sympaattinen, vaan epämiellyttävä. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...