Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   fi Käydä asioilla

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [viisikymmentäyksi]

Käydä asioilla

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Hoću u knjižnicu. Halu-------ä-k-r-a---on. Haluan mennä kirjastoon. H-l-a- m-n-ä k-r-a-t-o-. ------------------------ Haluan mennä kirjastoon. 0
Hoću u knjižaru. H-l--n m-nn----rjaka---aa-. Haluan mennä kirjakauppaan. H-l-a- m-n-ä k-r-a-a-p-a-n- --------------------------- Haluan mennä kirjakauppaan. 0
Hoću do kioska. H-lu---m---ä-kioski-l-. Haluan mennä kioskille. H-l-a- m-n-ä k-o-k-l-e- ----------------------- Haluan mennä kioskille. 0
Hoću posuditi knjigu. H----n ----ata--irj--. Haluan lainata kirjan. H-l-a- l-i-a-a k-r-a-. ---------------------- Haluan lainata kirjan. 0
Hoću kupiti knjigu. H----- o-taa---r--n. Haluan ostaa kirjan. H-l-a- o-t-a k-r-a-. -------------------- Haluan ostaa kirjan. 0
Hoću kupiti novine. H-l-an --t-a---h-e-. Haluan ostaa lehden. H-l-a- o-t-a l-h-e-. -------------------- Haluan ostaa lehden. 0
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. H-l-a- menn- -ir-a---on ---naa-aan--irj-n. Haluan mennä kirjastoon lainaamaan kirjan. H-l-a- m-n-ä k-r-a-t-o- l-i-a-m-a- k-r-a-. ------------------------------------------ Haluan mennä kirjastoon lainaamaan kirjan. 0
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. Ha--a- ----ä kir------paa- -s-------kir-a-. Haluan mennä kirjakauppaan ostamaan kirjan. H-l-a- m-n-ä k-r-a-a-p-a-n o-t-m-a- k-r-a-. ------------------------------------------- Haluan mennä kirjakauppaan ostamaan kirjan. 0
Hoću ići do kioska da kupim novine. H--uan-m-----k-osk-lle--s----an --h-e-. Haluan mennä kioskille ostamaan lehden. H-l-a- m-n-ä k-o-k-l-e o-t-m-a- l-h-e-. --------------------------------------- Haluan mennä kioskille ostamaan lehden. 0
Hoću kod optičara. Ha--an men---o-tik--l-. Haluan mennä optikolle. H-l-a- m-n-ä o-t-k-l-e- ----------------------- Haluan mennä optikolle. 0
Hoću u supermarket. H-l----me--- -u-erm-rkett-in. Haluan mennä supermarkettiin. H-l-a- m-n-ä s-p-r-a-k-t-i-n- ----------------------------- Haluan mennä supermarkettiin. 0
Hoću kod pekara. Hal-a----nnä l---om---. Haluan mennä leipomoon. H-l-a- m-n-ä l-i-o-o-n- ----------------------- Haluan mennä leipomoon. 0
Hoću kupiti naočale. H------os--a-s-lm--asi-. Haluan ostaa silmälasit. H-l-a- o-t-a s-l-ä-a-i-. ------------------------ Haluan ostaa silmälasit. 0
Hoću kupiti voće i povrće. H-lua- o---a-hede-mi- j--vih--ne----. Haluan ostaa hedelmiä ja vihanneksia. H-l-a- o-t-a h-d-l-i- j- v-h-n-e-s-a- ------------------------------------- Haluan ostaa hedelmiä ja vihanneksia. 0
Hoću kupiti žemlje i kruh. H-l-a- --t-- --------t--j---e--ä-. Haluan ostaa sämpylöitä ja leipää. H-l-a- o-t-a s-m-y-ö-t- j- l-i-ä-. ---------------------------------- Haluan ostaa sämpylöitä ja leipää. 0
Hoću do optičara da kupim naočale. H-l----m--nä ---i-ol-e-os--m--n --lm---s-t. Haluan mennä optikolle ostamaan silmälasit. H-l-a- m-n-ä o-t-k-l-e o-t-m-a- s-l-ä-a-i-. ------------------------------------------- Haluan mennä optikolle ostamaan silmälasit. 0
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Ha---n menn---u-ermar--tt------t--aan --de---ä ja-----n-e-si-. Haluan mennä supermarkettiin ostamaan hedelmiä ja vihanneksia. H-l-a- m-n-ä s-p-r-a-k-t-i-n o-t-m-a- h-d-l-i- j- v-h-n-e-s-a- -------------------------------------------------------------- Haluan mennä supermarkettiin ostamaan hedelmiä ja vihanneksia. 0
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. Ha-u-n---nn--l--pom------t--aan s-m---ö-tä--- --i---. Haluan mennä leipomoon ostamaan sämpylöitä ja leipää. H-l-a- m-n-ä l-i-o-o-n o-t-m-a- s-m-y-ö-t- j- l-i-ä-. ----------------------------------------------------- Haluan mennä leipomoon ostamaan sämpylöitä ja leipää. 0

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!