Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   fi Small Talk 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [kaksikymmentäkaksi]

Small Talk 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Pušite li? P---a--ek---e? Poltatteko te? P-l-a-t-k- t-? -------------- Poltatteko te? 0
Prije da. E-n-- -yl-ä. Ennen kyllä. E-n-n k-l-ä- ------------ Ennen kyllä. 0
Ali sada više ne pušim. Mu-----y- m-n---n-en-ä-polta. Mutta nyt minä en enää polta. M-t-a n-t m-n- e- e-ä- p-l-a- ----------------------------- Mutta nyt minä en enää polta. 0
Smeta li Vam ako ja pušim? Häiritseekö ----ä j---po-tan? Häiritseekö teitä jos poltan? H-i-i-s-e-ö t-i-ä j-s p-l-a-? ----------------------------- Häiritseekö teitä jos poltan? 0
Ne, apsolutno ne. Ei, -hdo-t--ast--e-. Ei, ehdottomasti ei. E-, e-d-t-o-a-t- e-. -------------------- Ei, ehdottomasti ei. 0
Ne smeta mi. Se e--ha-t--a----ua. Se ei haittaa minua. S- e- h-i-t-a m-n-a- -------------------- Se ei haittaa minua. 0
Hoćete li popiti nešto? Ju--teko ------? Juotteko jotain? J-o-t-k- j-t-i-? ---------------- Juotteko jotain? 0
Jedan konjak? Konj----a? Konjakkia? K-n-a-k-a- ---------- Konjakkia? 0
Ne, radije pivo. Ei, m--l---m------t--. Ei, mieluummin olutta. E-, m-e-u-m-i- o-u-t-. ---------------------- Ei, mieluummin olutta. 0
Putujete li mnogo? M-t-usta-tek--paljo-? Matkustatteko paljon? M-t-u-t-t-e-o p-l-o-? --------------------- Matkustatteko paljon? 0
Da, većinom su to poslovna putovanja. K-l-ä,-us-imm-te- n- o--- --ö--t-o--. Kyllä, useimmiten ne ovat työmatkoja. K-l-ä- u-e-m-i-e- n- o-a- t-ö-a-k-j-. ------------------------------------- Kyllä, useimmiten ne ovat työmatkoja. 0
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. M--t---y- ol-m---tä-ll--l-mal-a. Mutta nyt olemme täällä lomalla. M-t-a n-t o-e-m- t-ä-l- l-m-l-a- -------------------------------- Mutta nyt olemme täällä lomalla. 0
Kakva vrućina! M--------u--! Mikä kuumuus! M-k- k-u-u-s- ------------- Mikä kuumuus! 0
Da, danas je stvarno vruće. K-l--- tänään--n o-ke-- --u-a. Kyllä, tänään on oikein kuuma. K-l-ä- t-n-ä- o- o-k-i- k-u-a- ------------------------------ Kyllä, tänään on oikein kuuma. 0
Hajdemo na balkon. M--n--- p--vekk--l--. Mennään parvekkeelle. M-n-ä-n p-r-e-k-e-l-. --------------------- Mennään parvekkeelle. 0
Sutra će ovdje biti zabava. H-o--nn--tää--- ----il-et. Huomenna täällä on bileet. H-o-e-n- t-ä-l- o- b-l-e-. -------------------------- Huomenna täällä on bileet. 0
Hoćete li i Vi doći? Tulette-o------? Tuletteko tekin? T-l-t-e-o t-k-n- ---------------- Tuletteko tekin? 0
Da, mi smo također pozvani. Ky-lä, --i-ät -- my----u-su---. Kyllä, meidät on myös kutsuttu. K-l-ä- m-i-ä- o- m-ö- k-t-u-t-. ------------------------------- Kyllä, meidät on myös kutsuttu. 0

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…