Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   fi Julkinen paikallisliikenne

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [kolmekymmentäkuusi]

Julkinen paikallisliikenne

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Mi-s---n bus-ipys-k--? M____ o_ b____________ M-s-ä o- b-s-i-y-ä-k-? ---------------------- Missä on bussipysäkki? 0
Koji autobus vozi u centar? M--- ---si --aa -e-kus-a--? M___ b____ a___ k__________ M-k- b-s-i a-a- k-s-u-t-a-? --------------------------- Mikä bussi ajaa keskustaan? 0
Koju liniju moram uzeti? M-n-ä b--s-----an minu- pi-äi-- -t--a? M____ b__________ m____ p______ o_____ M-n-ä b-s-i-i-j-n m-n-n p-t-i-i o-t-a- -------------------------------------- Minkä bussilinjan minun pitäisi ottaa? 0
Moram li presjedati? Pi--ä-- -in-n v--h--a-bus---? P______ m____ v______ b______ P-t-ä-ö m-n-n v-i-t-a b-s-i-? ----------------------------- Pitääkö minun vaihtaa bussia? 0
Gdje moram presjesti? Mi-s- m-nu----tä---a-h-aa b-----? M____ m____ p____ v______ b______ M-s-ä m-n-n p-t-ä v-i-t-a b-s-i-? --------------------------------- Missä minun pitää vaihtaa bussia? 0
Koliko košta karta? Mi---yk---l-p-- m-k-aa? M___ y___ l____ m______ M-t- y-s- l-p-u m-k-a-? ----------------------- Mitä yksi lippu maksaa? 0
Koliko stanica ima do centra? Ku---a-m-n-- ----k--- -n-----us---n? K_____ m____ p_______ o_ k__________ K-i-k- m-n-a p-s-k-i- o- k-s-u-t-a-? ------------------------------------ Kuinka monta pysäkkiä on keskustaan? 0
Morate ovdje izaći. T-i--n täyty----ädä----s--p---. T_____ t_____ j____ t____ p____ T-i-ä- t-y-y- j-ä-ä t-s-ä p-i-. ------------------------------- Teidän täytyy jäädä tässä pois. 0
Morate izaći otraga. Tei--n -äyt---jä--- ta--na pois. T_____ t_____ j____ t_____ p____ T-i-ä- t-y-y- j-ä-ä t-k-n- p-i-. -------------------------------- Teidän täytyy jäädä takana pois. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. S--ra-va -et-o -u-e- 5--i--ut---pä-stä. S_______ m____ t____ 5 m_______ p______ S-u-a-v- m-t-o t-l-e 5 m-n-u-i- p-ä-t-. --------------------------------------- Seuraava metro tulee 5 minuutin päästä. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Seu-a--- --it-ovau-- -ulee -0 -i-uu-in-p-äst-. S_______ r__________ t____ 1_ m_______ p______ S-u-a-v- r-i-i-v-u-u t-l-e 1- m-n-u-i- p-ä-t-. ---------------------------------------------- Seuraava raitiovaunu tulee 10 minuutin päästä. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. S--ra-va -u-si tu-e--1- ----u-i- --äs--. S_______ b____ t____ 1_ m_______ p______ S-u-a-v- b-s-i t-l-e 1- m-n-u-i- p-ä-t-. ---------------------------------------- Seuraava bussi tulee 15 minuutin päästä. 0
Kada vozi zadnji metro? Mi-l--n -iimei-e- me--- -e---? M______ v________ m____ m_____ M-l-o-n v-i-e-n-n m-t-o m-n-e- ------------------------------ Milloin viimeinen metro menee? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? Mil-oin--i---in-- rait--v--nu -e-ee? M______ v________ r__________ m_____ M-l-o-n v-i-e-n-n r-i-i-v-u-u m-n-e- ------------------------------------ Milloin viimeinen raitiovaunu menee? 0
Kada vozi zadnji autobus? M---o-n --imeine---ussi-m--e-? M______ v________ b____ m_____ M-l-o-n v-i-e-n-n b-s-i m-n-e- ------------------------------ Milloin viimeinen bussi menee? 0
Imate li putnu kartu? Onko-t---lä--atk-----u-? O___ t_____ m___________ O-k- t-i-l- m-t-a-i-p-a- ------------------------ Onko teillä matkalippua? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. Ma-k--ip--a--- --- -i---l- -i-o---mat---ip-u-. M___________ – E__ m______ e_ o__ m___________ M-t-a-i-p-a- – E-, m-n-l-a e- o-e m-t-a-i-p-a- ---------------------------------------------- Matkalippua? – Ei, minulla ei ole matkalippua. 0
Onda morate platiti kaznu. S--te--tei--- ---ty--ma-saa sa-k-. S_____ t_____ t_____ m_____ s_____ S-t-e- t-i-ä- t-y-y- m-k-a- s-k-o- ---------------------------------- Sitten teidän täytyy maksaa sakko. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!