Zbirka izraza

hr Zanimanja   »   fi Toimintoja

13 [trinaest]

Zanimanja

Zanimanja

13 [kolmetoista]

Toimintoja

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Što radi Marta? M-tä M---ha te-e-? Mitä Martha tekee? M-t- M-r-h- t-k-e- ------------------ Mitä Martha tekee? 0
Marta radi u uredu. Hän -yö----t-le- to--i---s--. Hän työskentelee toimistossa. H-n t-ö-k-n-e-e- t-i-i-t-s-a- ----------------------------- Hän työskentelee toimistossa. 0
Ona radi na računalu. Hä--t-ös----e-----iet-kon-ell-. Hän työskentelee tietokoneella. H-n t-ö-k-n-e-e- t-e-o-o-e-l-a- ------------------------------- Hän työskentelee tietokoneella. 0
Gdje je Marta? Mi-sä -a--h----? Missä Martha on? M-s-ä M-r-h- o-? ---------------- Missä Martha on? 0
U kinu. El----is-a. Elokuvissa. E-o-u-i-s-. ----------- Elokuvissa. 0
Ona gleda film. Hän-ka-so--elo-u--a. Hän katsoo elokuvaa. H-n k-t-o- e-o-u-a-. -------------------- Hän katsoo elokuvaa. 0
Što radi Petar? M-t- P--e- ----e? Mitä Peter tekee? M-t- P-t-r t-k-e- ----------------- Mitä Peter tekee? 0
On studira na sveučilištu. Hä- -p---e-ee y-iop-s-----. Hän opiskelee yliopistossa. H-n o-i-k-l-e y-i-p-s-o-s-. --------------------------- Hän opiskelee yliopistossa. 0
On studira jezike. Hän o-iske--- kie--ä. Hän opiskelee kieliä. H-n o-i-k-l-e k-e-i-. --------------------- Hän opiskelee kieliä. 0
Gdje je Petar? M-s-ä--ete--o-? Missä Peter on? M-s-ä P-t-r o-? --------------- Missä Peter on? 0
U kafiću. K-hv----s-. Kahvilassa. K-h-i-a-s-. ----------- Kahvilassa. 0
On pije kavu. Hän---o ---v-a. Hän juo kahvia. H-n j-o k-h-i-. --------------- Hän juo kahvia. 0
Kuda rado idu? Mi----h- --n-vät mi--ell---? Mihin he menevät mielellään? M-h-n h- m-n-v-t m-e-e-l-ä-? ---------------------------- Mihin he menevät mielellään? 0
Na koncert. K---er----n. Konserttiin. K-n-e-t-i-n- ------------ Konserttiin. 0
Oni rado slušaju glazbu. He-----te-ev-t -i-----ä-n m-s-ik-i-. He kuuntelevat mielellään musiikkia. H- k-u-t-l-v-t m-e-e-l-ä- m-s-i-k-a- ------------------------------------ He kuuntelevat mielellään musiikkia. 0
Kuda oni ne idu rado? M--i- h- eiv-t m-n- --elel-ä-n? Mihin he eivät mene mielellään? M-h-n h- e-v-t m-n- m-e-e-l-ä-? ------------------------------- Mihin he eivät mene mielellään? 0
U disko. D-skoo-. Diskoon. D-s-o-n- -------- Diskoon. 0
Oni ne plešu rado. H---ivät-t--ss---iele-l-än. He eivät tanssi mielellään. H- e-v-t t-n-s- m-e-e-l-ä-. --------------------------- He eivät tanssi mielellään. 0

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi diljem svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek materinji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezične oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često temelje na europskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici također imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je stoga što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Također dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Dali si znao?
Finski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s madžarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezična struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!