Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   fi Tavaratalossa

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [viisikymmentäkaksi]

Tavaratalossa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? Menn----ö-tavara-alo--? M-------- t------------ M-n-ä-n-ö t-v-r-t-l-o-? ----------------------- Mennäänkö tavarataloon? 0
Moram obaviti kupnju. M-n-n-----yy --h-ä-o-toksia. M---- t----- t---- o-------- M-n-n t-y-y- t-h-ä o-t-k-i-. ---------------------------- Minun täytyy tehdä ostoksia. 0
Hoću puno toga kupiti. H-lua- --------l-on. H----- o---- p------ H-l-a- o-t-a p-l-o-. -------------------- Haluan ostaa paljon. 0
Gdje su uredski artikli? Mi--ä-o-a- toi-i-to--rvik-e--? M---- o--- t------------------ M-s-ä o-a- t-i-i-t-t-r-i-k-e-? ------------------------------ Missä ovat toimistotarvikkeet? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. T-r----en k--j-kuoria-ja --r--pape---. T-------- k---------- j- k------------ T-r-i-s-n k-r-e-u-r-a j- k-r-e-a-e-i-. -------------------------------------- Tarvitsen kirjekuoria ja kirjepaperia. 0
Trebam kemijske i flomastere. Tar-----n-k--lak----k-niä-j- t---e--. T-------- k-------------- j- t------- T-r-i-s-n k-u-a-ä-k-k-n-ä j- t-s-e-a- ------------------------------------- Tarvitsen kuulakärkikyniä ja tusseja. 0
Gdje je namještaj? M-ssä-h-onek--ut--v--? M---- h--------- o---- M-s-ä h-o-e-a-u- o-a-? ---------------------- Missä huonekalut ovat? 0
Trebam ormar i komodu. T--vi---n --ap-- ja-l-ati-o--o-. T-------- k----- j- l----------- T-r-i-s-n k-a-i- j- l-a-i-o-t-n- -------------------------------- Tarvitsen kaapin ja laatikoston. 0
Trebam pisaći stol i police. T-rv-t-e- kirj--tu--ö-d-n-ja--yl-y-. T-------- k-------------- j- h------ T-r-i-s-n k-r-o-t-s-ö-d-n j- h-l-y-. ------------------------------------ Tarvitsen kirjoituspöydän ja hyllyn. 0
Gdje su igračke? Mi-sä-l---- o-a-? M---- l---- o---- M-s-ä l-l-t o-a-? ----------------- Missä lelut ovat? 0
Trebam lutku i medvjedića. Ta--it-en --ke--j- n-ll-n. T-------- n---- j- n------ T-r-i-s-n n-k-n j- n-l-e-. -------------------------- Tarvitsen nuken ja nallen. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. Tar--t-e- j-l-a---lo--j- ša-ki-el--. T-------- j---------- j- š---------- T-r-i-s-n j-l-a-a-l-n j- š-k-i-e-i-. ------------------------------------ Tarvitsen jalkapallon ja šakkipelin. 0
Gdje je alat? Mi--ä työk--ut --at? M---- t------- o---- M-s-ä t-ö-a-u- o-a-? -------------------- Missä työkalut ovat? 0
Trebam čekić i kliješta. T-rv--se- ---ara-----pi--i-. T-------- v------ j- p------ T-r-i-s-n v-s-r-n j- p-h-i-. ---------------------------- Tarvitsen vasaran ja pihdit. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Tarvit--n --ra--ja--uuv---is-el-n. T-------- p---- j- r-------------- T-r-i-s-n p-r-n j- r-u-i-e-s-e-i-. ---------------------------------- Tarvitsen poran ja ruuvimeisselin. 0
Gdje je nakit? M---ä -o--t ov-t? M---- k---- o---- M-s-ä k-r-t o-a-? ----------------- Missä korut ovat? 0
Trebam lančić i narukvicu. Tarvi-s-n--a-l-----u- ja--a-n--o-un. T-------- k---------- j- r---------- T-r-i-s-n k-u-a-e-j-n j- r-n-e-o-u-. ------------------------------------ Tarvitsen kaulaketjun ja rannekorun. 0
Trebam prsten i naušnice. Tarvi-s----ormuk-en -a-k-rva-or--. T-------- s-------- j- k---------- T-r-i-s-n s-r-u-s-n j- k-r-a-o-u-. ---------------------------------- Tarvitsen sormuksen ja korvakorut. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!