Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   fi Tavaratalossa

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [viisikymmentäkaksi]

Tavaratalossa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? M---ä-nkö----a-at---on? M________ t____________ M-n-ä-n-ö t-v-r-t-l-o-? ----------------------- Mennäänkö tavarataloon? 0
Moram obaviti kupnju. M-n-n-tä---y t-hdä-o------a. M____ t_____ t____ o________ M-n-n t-y-y- t-h-ä o-t-k-i-. ---------------------------- Minun täytyy tehdä ostoksia. 0
Hoću puno toga kupiti. H---a---s-aa ---j-n. H_____ o____ p______ H-l-a- o-t-a p-l-o-. -------------------- Haluan ostaa paljon. 0
Gdje su uredski artikli? Missä-o--- toim-sto--rv-k--e-? M____ o___ t__________________ M-s-ä o-a- t-i-i-t-t-r-i-k-e-? ------------------------------ Missä ovat toimistotarvikkeet? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. T-r-itsen-----e--oria ja-k--j---per--. T________ k__________ j_ k____________ T-r-i-s-n k-r-e-u-r-a j- k-r-e-a-e-i-. -------------------------------------- Tarvitsen kirjekuoria ja kirjepaperia. 0
Trebam kemijske i flomastere. T-r-its-n-k-ul--ärk-kyn-ä--a ---s-j-. T________ k______________ j_ t_______ T-r-i-s-n k-u-a-ä-k-k-n-ä j- t-s-e-a- ------------------------------------- Tarvitsen kuulakärkikyniä ja tusseja. 0
Gdje je namještaj? Missä-h-o-e---u- -vat? M____ h_________ o____ M-s-ä h-o-e-a-u- o-a-? ---------------------- Missä huonekalut ovat? 0
Trebam ormar i komodu. Ta-v----n k-ap-n--- ---t-kost--. T________ k_____ j_ l___________ T-r-i-s-n k-a-i- j- l-a-i-o-t-n- -------------------------------- Tarvitsen kaapin ja laatikoston. 0
Trebam pisaći stol i police. Tarvit-en-ki---itu-pöy-ä---- --llyn. T________ k______________ j_ h______ T-r-i-s-n k-r-o-t-s-ö-d-n j- h-l-y-. ------------------------------------ Tarvitsen kirjoituspöydän ja hyllyn. 0
Gdje su igračke? Mis-ä --l-- ----? M____ l____ o____ M-s-ä l-l-t o-a-? ----------------- Missä lelut ovat? 0
Trebam lutku i medvjedića. Ta--i--e--n-----j- n-ll--. T________ n____ j_ n______ T-r-i-s-n n-k-n j- n-l-e-. -------------------------- Tarvitsen nuken ja nallen. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. Tarvi-se- j--kapall----a---kki--l-n. T________ j__________ j_ š__________ T-r-i-s-n j-l-a-a-l-n j- š-k-i-e-i-. ------------------------------------ Tarvitsen jalkapallon ja šakkipelin. 0
Gdje je alat? Mi-s----ök-l-t --at? M____ t_______ o____ M-s-ä t-ö-a-u- o-a-? -------------------- Missä työkalut ovat? 0
Trebam čekić i kliješta. T-rvi-sen v---ran -a---hd--. T________ v______ j_ p______ T-r-i-s-n v-s-r-n j- p-h-i-. ---------------------------- Tarvitsen vasaran ja pihdit. 0
Trebam bušilicu i odvijač. T---it-en-p-r-n ja-ru--i-ei-se--n. T________ p____ j_ r______________ T-r-i-s-n p-r-n j- r-u-i-e-s-e-i-. ---------------------------------- Tarvitsen poran ja ruuvimeisselin. 0
Gdje je nakit? M--------ut-----? M____ k____ o____ M-s-ä k-r-t o-a-? ----------------- Missä korut ovat? 0
Trebam lančić i narukvicu. T-rvit------u---e-j---j- ------or-n. T________ k__________ j_ r__________ T-r-i-s-n k-u-a-e-j-n j- r-n-e-o-u-. ------------------------------------ Tarvitsen kaulaketjun ja rannekorun. 0
Trebam prsten i naušnice. T--vit-en so-m----n ----o-v-k-ru-. T________ s________ j_ k__________ T-r-i-s-n s-r-u-s-n j- k-r-a-o-u-. ---------------------------------- Tarvitsen sormuksen ja korvakorut. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!