Zbirka izraza

hr Prodavaonice   »   fi Kauppoja / liikkeitä

53 [pedeset i tri]

Prodavaonice

Prodavaonice

53 [viisikymmentäkolme]

Kauppoja / liikkeitä

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Tražimo trgovinu sportske opreme. E-si--e u-hei-ul---ett-. E------ u--------------- E-s-m-e u-h-i-u-i-k-t-ä- ------------------------ Etsimme urheiluliikettä. 0
Tražimo mesnicu. E--i-me ---a-aup-aa. E------ l----------- E-s-m-e l-h-k-u-p-a- -------------------- Etsimme lihakauppaa. 0
Tražimo ljekarnu. E-si-m- -ptee-k-a. E------ a--------- E-s-m-e a-t-e-k-a- ------------------ Etsimme apteekkia. 0
Naime, želimo kupiti nogometnu loptu. Halua-m- ni-i--ä-n os-aa jalkap---on. H------- n-------- o---- j----------- H-l-a-m- n-m-t-ä-n o-t-a j-l-a-a-l-n- ------------------------------------- Haluamme nimittäin ostaa jalkapallon. 0
Naime, želimo kupiti salamu. H--u--m---i-i--ä-- o-t-a --etvu-sti-. H------- n-------- o---- m----------- H-l-a-m- n-m-t-ä-n o-t-a m-e-v-r-t-a- ------------------------------------- Haluamme nimittäin ostaa meetvurstia. 0
Naime, želimo kupiti lijekove. H---a-me--------i----t-- -ä---eit-. H------- n-------- o---- l--------- H-l-a-m- n-m-t-ä-n o-t-a l-ä-k-i-ä- ----------------------------------- Haluamme nimittäin ostaa lääkkeitä. 0
Tražimo trgovinu sportske opreme da bismo kupili nogometnu loptu. E-simme-urh--l-l-i-e-tä o--aa-s---e -al-ap--l-n. E------ u-------------- o---------- j----------- E-s-m-e u-h-i-u-i-k-t-ä o-t-a-s-m-e j-l-a-a-l-n- ------------------------------------------------ Etsimme urheiluliikettä ostaaksemme jalkapallon. 0
Tražimo mesnicu da bismo kupili salame. Et--mm--liha-au--a--ost--ks--m- m-et----t--. E------ l---------- o---------- m----------- E-s-m-e l-h-k-u-p-a o-t-a-s-m-e m-e-v-r-t-a- -------------------------------------------- Etsimme lihakauppaa ostaaksemme meetvurstia. 0
Tražimo ljekarnu da bismo kupili lijekove. Et-i-m--ap---k-ia os----se-----ää-ke-t-. E------ a-------- o---------- l--------- E-s-m-e a-t-e-k-a o-t-a-s-m-e l-ä-k-i-ä- ---------------------------------------- Etsimme apteekkia ostaaksemme lääkkeitä. 0
Tražim zlatara. E---n ku--ase--ää. E---- k----------- E-s-n k-l-a-e-p-ä- ------------------ Etsin kultaseppää. 0
Tražim fotografsku radnju. Et-in v-l-k--a--i--t-ä. E---- v---------------- E-s-n v-l-k-v-l-i-e-t-. ----------------------- Etsin valokuvaliikettä. 0
Tražim slastičarnu. Etsi- -on----riaa. E---- k----------- E-s-n k-n-i-o-i-a- ------------------ Etsin konditoriaa. 0
Namjeravam, naime, kupiti prsten. A-on n-mit--in ------s----kse-. A--- n-------- o---- s--------- A-o- n-m-t-ä-n o-t-a s-r-u-s-n- ------------------------------- Aion nimittäin ostaa sormuksen. 0
Namjeravam, naime, kupiti film. Aio--n-mit--i- -staa-film--ullan. A--- n-------- o---- f----------- A-o- n-m-t-ä-n o-t-a f-l-i-u-l-n- --------------------------------- Aion nimittäin ostaa filmirullan. 0
Namjeravam, naime, kupiti tortu. A--n-n-m---ä-- -st-- -aku-. A--- n-------- o---- k----- A-o- n-m-t-ä-n o-t-a k-k-n- --------------------------- Aion nimittäin ostaa kakun. 0
Tražim zlatara da kupim prsten. E---n---l-a-eppä----t-a--en------uk---. E---- k---------- o--------- s--------- E-s-n k-l-a-e-p-ä o-t-a-s-n- s-r-u-s-n- --------------------------------------- Etsin kultaseppää ostaakseni sormuksen. 0
Tražim fotografsku radnju da kupim film. E-s-n va-okuva-ii-että-o--aak---- --lm-----a-. E---- v--------------- o--------- f----------- E-s-n v-l-k-v-l-i-e-t- o-t-a-s-n- f-l-i-u-l-n- ---------------------------------------------- Etsin valokuvaliikettä ostaakseni filmirullan. 0
Tražim slastičarnu da kupim tortu. E-s-n-ko-ditor-aa--s--ak-e-------n. E---- k---------- o--------- k----- E-s-n k-n-i-o-i-a o-t-a-s-n- k-k-n- ----------------------------------- Etsin konditoriaa ostaakseni kakun. 0

Promjena jezika = promjena osobnosti

Naš jezik pripada nama. On je važan dio naše osobnosti. Mnogi ljudi pak govore više jezika. Znači li to da imamo više ličnosti? Istraživači smatraju: Da! Kod promjene jezika mijenja se i naša osobnost. To znači da se drugačije ponašamo. Do tog zaključka su došli američki znanstvenici. Istraživali su ponašanje dvojezičnih žena. Te žene su odrasle uz engleski i španjolski jezik. Jednako dobro su poznavale oba jezika i obje kulture. Usprkos tomu, njihovo ponašanje je ovisilo o jeziku. Osjećale su se sigurnije kad su govorile na španjolskom. Također su se dobro osjećale ako je i njihova okolina pričala na španjolskom. Kad su počele govoriti na engleskom, njihovo ponašanje se promijenilo. Bile su manje samouvjerene i često nesigurne. Istraživači su primijetili da su se žene tada činile usamljenije. Jezik koji govorimo utječe na naše ponašanje. Istraživači još ne znaju zašto je to tako. Moguće je da se orijentiramo prema kulturološkim normama. Dok govorimo jezik, mislimo na kulturu iz koje on potječe. To se dešava potpuno automatski. Stoga se pokušavamo prilagoditi kulturi. Ponašamo se onako kako je uobičajeno za tu kulturu. U eksperimentalnim ispitivanjima kineski su govornici bili jako suzdržani. Dok su govorili engleski, postali su otvoreniji. Možda mijenjamo svoje ponašanje kako bi se bolje integrirali. Želimo biti poput onih s kojima pričamo...
Dali si znao?
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko osam milijuna ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih jezika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Tko voli ovu porodicu jezika, treba obvezno dati priliku bjeloruskom!