Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa li   »   fi Liitepartikkelit -ko / -kö

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa li

Zavisne rečenice sa li

93 [yhdeksänkymmentäkolme]

Liitepartikkelit -ko / -kö

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Ne znam da li on mene voli. En-ti-dä, rak--taa-- hä--min--. En tiedä, rakastaako hän minua. E- t-e-ä- r-k-s-a-k- h-n m-n-a- ------------------------------- En tiedä, rakastaako hän minua. 0
Ne znam da li će se on vratiti. En ti---,---le-k--h-n-tak---in. En tiedä, tuleeko hän takaisin. E- t-e-ä- t-l-e-o h-n t-k-i-i-. ------------------------------- En tiedä, tuleeko hän takaisin. 0
Ne znam da li će me nazvati. En tie-ä,--oi------ hä---i----e. En tiedä, soittaako hän minulle. E- t-e-ä- s-i-t-a-o h-n m-n-l-e- -------------------------------- En tiedä, soittaako hän minulle. 0
Da li on mene ipak voli? Raka-----o-an -ä- m----? Rakastaakohan hän minua? R-k-s-a-k-h-n h-n m-n-a- ------------------------ Rakastaakohan hän minua? 0
Da li će se on ipak vratiti? T---ek--an hän t-k-s-n? Tuleekohan hän takasin? T-l-e-o-a- h-n t-k-s-n- ----------------------- Tuleekohan hän takasin? 0
Da li će me on ipak nazvati? S-itt-akoh-n-h-n m-n----? Soittaakohan hän minulle? S-i-t-a-o-a- h-n m-n-l-e- ------------------------- Soittaakohan hän minulle? 0
Pitam se da li on misli na mene. Kys-n---s------, aj-tt----k---ä- mi-ua. Kysyn itseltäni, ajatteleeko hän minua. K-s-n i-s-l-ä-i- a-a-t-l-e-o h-n m-n-a- --------------------------------------- Kysyn itseltäni, ajatteleeko hän minua. 0
Pitam se da li on ima drugu. Ky-y--it-elt---, -n-o h-ne-----oku---in-n. Kysyn itseltäni, onko hänellä joku toinen. K-s-n i-s-l-ä-i- o-k- h-n-l-ä j-k- t-i-e-. ------------------------------------------ Kysyn itseltäni, onko hänellä joku toinen. 0
Pitam se da li on laže. K--y--itselt---,---l-ht-lee-- h--. Kysyn itseltäni, valehteleeko hän. K-s-n i-s-l-ä-i- v-l-h-e-e-k- h-n- ---------------------------------- Kysyn itseltäni, valehteleeko hän. 0
Misli li on ipak na mene? A--ttel-e-o--n h----i--a? Ajatteleekohan hän minua? A-a-t-l-e-o-a- h-n m-n-a- ------------------------- Ajatteleekohan hän minua? 0
Ima li on ipak neku drugu? On--h----änellä j--u -o---n? Onkohan hänellä joku toinen? O-k-h-n h-n-l-ä j-k- t-i-e-? ---------------------------- Onkohan hänellä joku toinen? 0
Govori li on ipak istinu? P--uu---an---n---t-a? Puhuukohan hän totta? P-h-u-o-a- h-n t-t-a- --------------------- Puhuukohan hän totta? 0
Nisam sigurna voli li on mene zaista. M-nä ---ile-- p--ä--ö-hän-m--us-a. Minä epäilen, pitääkö hän minusta. M-n- e-ä-l-n- p-t-ä-ö h-n m-n-s-a- ---------------------------------- Minä epäilen, pitääkö hän minusta. 0
Nisam sigurna hoće li mi on pisati. Mi-- --ä--en,---r-oi-taak- hän---nulle. Minä epäilen, kirjoittaako hän minulle. M-n- e-ä-l-n- k-r-o-t-a-k- h-n m-n-l-e- --------------------------------------- Minä epäilen, kirjoittaako hän minulle. 0
Nisam sigurna ho će li me on oženiti. Minä e-äil-n, -e-ee-ö---n k---sa---naimis-in. Minä epäilen, meneekö hän kanssani naimisiin. M-n- e-ä-l-n- m-n-e-ö h-n k-n-s-n- n-i-i-i-n- --------------------------------------------- Minä epäilen, meneekö hän kanssani naimisiin. 0
Da li on mene stvarno voli? P----kö-ä- -än---nus-a-to-e-l-? Pitääköhän hän minusta todella? P-t-ä-ö-ä- h-n m-n-s-a t-d-l-a- ------------------------------- Pitääköhän hän minusta todella? 0
Da li će mi ipak pisati? K--joittaak-han -än----ulle? Kirjoittaakohan hän minulle? K-r-o-t-a-k-h-n h-n m-n-l-e- ---------------------------- Kirjoittaakohan hän minulle? 0
Da li će me ipak oženiti? Men--kö-än---- --nss-ni n-i-i-ii-? Meneeköhän hän kanssani naimisiin? M-n-e-ö-ä- h-n k-n-s-n- n-i-i-i-n- ---------------------------------- Meneeköhän hän kanssani naimisiin? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika. One je temelj za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...