Zbirka izraza

hr Sport   »   da Sport

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [niogfyrre]

Sport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Baviš li se sportom? D---e--du-sp---? D_____ d_ s_____ D-r-e- d- s-o-t- ---------------- Dyrker du sport? 0
Da, moram se kretati. Ja,--eg --al-b-v-g--mi-. J__ j__ s___ b_____ m___ J-, j-g s-a- b-v-g- m-g- ------------------------ Ja, jeg skal bevæge mig. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. J-- er-----i--- i---tsf----ing. J__ e_ m__ i e_ i______________ J-g e- m-d i e- i-r-t-f-r-n-n-. ------------------------------- Jeg er med i en idrætsforening. 0
Igramo nogomet. Vi--p----r f-dbol-. V_ s______ f_______ V- s-i-l-r f-d-o-d- ------------------- Vi spiller fodbold. 0
Ponekad plivamo. No-le---ng--sv-------i. N____ g____ s______ v__ N-g-e g-n-e s-ø-m-r v-. ----------------------- Nogle gange svømmer vi. 0
Ili vozimo bicikl. E-l----yk-e-. E____ c______ E-l-r c-k-e-. ------------- Eller cykler. 0
U našem gradu ima nogometni stadion. I--o-es -y -- d-r et -od-o--st---o-. I v____ b_ e_ d__ e_ f______________ I v-r-s b- e- d-r e- f-d-o-d-t-d-o-. ------------------------------------ I vores by er der et fodboldstadion. 0
Ima također i bazen sa saunom. D---e---g-å e---v-----al-med-saun-. D__ e_ o___ e_ s________ m__ s_____ D-r e- o-s- e- s-ø-m-h-l m-d s-u-a- ----------------------------------- Der er også en svømmehal med sauna. 0
I ima teren za golf. Og--e-----en-----b--e. O_ d__ e_ e_ g________ O- d-r e- e- g-l-b-n-. ---------------------- Og der er en golfbane. 0
Što ima na televiziji? Hv-- e- -er-i-fje----net? H___ e_ d__ i f__________ H-a- e- d-r i f-e-n-y-e-? ------------------------- Hvad er der i fjernsynet? 0
Upravo traje nogometna utakmica. D-- -r--- fo--o-d---p----e --. D__ e_ e_ f__________ l___ n__ D-r e- e- f-d-o-d-a-p l-g- n-. ------------------------------ Der er en fodboldkamp lige nu. 0
Njemačka momčad igra protiv engleske. Det ty-ke---ndsh-l--sp-ller-mo- -e- --g-l--e. D__ t____ l________ s______ m__ d__ e________ D-t t-s-e l-n-s-o-d s-i-l-r m-d d-t e-g-l-k-. --------------------------------------------- Det tyske landshold spiller mod det engelske. 0
Tko će pobijediti? Hvem v---er? H___ v______ H-e- v-n-e-? ------------ Hvem vinder? 0
Nemam pojma. An---de- i--e. A___ d__ i____ A-e- d-t i-k-. -------------- Aner det ikke. 0
Trenutno je neriješeno. I ø-ebli---- ---- --t -a--jort. I ø_________ s___ d__ u________ I ø-e-l-k-e- s-å- d-t u-f-j-r-. ------------------------------- I øjeblikket står det uafgjort. 0
Sudac je iz Belgije. D-mm--en ----e- -r--Belg--n. D_______ k_____ f__ B_______ D-m-e-e- k-m-e- f-a B-l-i-n- ---------------------------- Dommeren kommer fra Belgien. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. N--er--er----a-fe(-par-). N_ e_ d__ s______________ N- e- d-r s-r-f-e-s-a-k-. ------------------------- Nu er der straffe(spark). 0
Gol! Jedan prema nula! Må-! Et –-nul! M___ E_ – n___ M-l- E- – n-l- -------------- Mål! Et – nul! 0

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su usporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Budući da su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često krivo koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Dali si znao?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 milijuna ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. stoljeća iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavneskupine. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati neovisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. Ovisno od odabranog oblika govornik može pokazati svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Tko voli jezike koji zvuče kao glazba, treba učiti ukrajinski!