Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   da På hotellet – ankomst

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [syvogtyve]

På hotellet – ankomst

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Imate li slobodnu sobu? Ha- I--t l----- væ--l--? H__ I e_ l_____ v_______ H-r I e- l-d-g- v-r-l-e- ------------------------ Har I et ledigt værelse? 0
Rezervirao / rezervirala sam sobu. J---h----est--- -t-vær--s-. J__ h__ b______ e_ v_______ J-g h-r b-s-i-t e- v-r-l-e- --------------------------- Jeg har bestilt et værelse. 0
Moje ime je Miler. M-- -av-------ll-r. M__ n___ e_ M______ M-t n-v- e- M-l-e-. ------------------- Mit navn er Müller. 0
Trebam jednokrevetnu sobu. J-g-h-- b--g for--- enk----æ-----. J__ h__ b___ f__ e_ e_____________ J-g h-r b-u- f-r e- e-k-l-v-r-l-e- ---------------------------------- Jeg har brug for et enkeltværelse. 0
Trebam dvokrevetnu sobu. Jeg--ar-b-ug ----et do--e-----e---. J__ h__ b___ f__ e_ d______________ J-g h-r b-u- f-r e- d-b-e-t-æ-e-s-. ----------------------------------- Jeg har brug for et dobbeltværelse. 0
Koliko košta soba za jednu noć? H--- k-s-e- -æ-e-s-t pe--nat? H___ k_____ v_______ p__ n___ H-a- k-s-e- v-r-l-e- p-r n-t- ----------------------------- Hvad koster værelset per nat? 0
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Je- -------n- -av--e- væ-else -ed--a-. J__ v__ g____ h___ e_ v______ m__ b___ J-g v-l g-r-e h-v- e- v-r-l-e m-d b-d- -------------------------------------- Jeg vil gerne have et værelse med bad. 0
Htio / htjela bih sobu s tušem. J------ ge-n- --ve--t ---el-e-med--rus-bad. J__ v__ g____ h___ e_ v______ m__ b________ J-g v-l g-r-e h-v- e- v-r-l-e m-d b-u-e-a-. ------------------------------------------- Jeg vil gerne have et værelse med brusebad. 0
Mogu li vidjeti sobu? M- -eg -e--æ--l-et? M_ j__ s_ v________ M- j-g s- v-r-l-e-? ------------------- Må jeg se værelset? 0
Ima li ovdje garaža? Er der-en --r-g-? E_ d__ e_ g______ E- d-r e- g-r-g-? ----------------- Er der en garage? 0
Ima li ovdje sef? E--d-- -t--e-g-ska-? E_ d__ e_ p_________ E- d-r e- p-n-e-k-b- -------------------- Er der et pengeskab? 0
Ima li ovdje faks? Er--er e---ax? E_ d__ e_ f___ E- d-r e- f-x- -------------- Er der en fax? 0
Dobro, uzet ću sobu. God---jeg-t-----vær--s--. G____ j__ t____ v________ G-d-, j-g t-g-r v-r-l-e-. ------------------------- Godt, jeg tager værelset. 0
Ovdje su ključevi. Her-e- -øg-erne. H__ e_ n________ H-r e- n-g-e-n-. ---------------- Her er nøglerne. 0
Ovdje je moja prtljaga. He--e----- -a-age. H__ e_ m__ b______ H-r e- m-n b-g-g-. ------------------ Her er min bagage. 0
U koliko sati je doručak? H-orn-r -r der m---e--ad? H______ e_ d__ m_________ H-o-n-r e- d-r m-r-e-m-d- ------------------------- Hvornår er der morgenmad? 0
U koliko sati je ručak? H--r--- ----e---r-k-s-? H______ e_ d__ f_______ H-o-n-r e- d-r f-o-o-t- ----------------------- Hvornår er der frokost? 0
U koliko sati je večera? Hvornår----d-- m---ag----? H______ e_ d__ m__________ H-o-n-r e- d-r m-d-a-s-a-? -------------------------- Hvornår er der middagsmad? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Video nije pronađen!

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…