Zbirka izraza

hr Sport   »   be Спорт

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [сорак дзевяць]

49 [sorak dzevyats’]

Спорт

[Sport]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Baviš li se sportom? Ты за-мае----спор-а-? Т- з-------- с------- Т- з-й-а-ш-я с-о-т-м- --------------------- Ты займаешся спортам? 0
T- zay-a-s-s---spor---? T- z---------- s------- T- z-y-a-s-s-a s-o-t-m- ----------------------- Ty zaymaeshsya sportam?
Da, moram se kretati. Т----я ---і--н - --ві-н- -у--ц--. Т--- я п------ / п------ р------- Т-к- я п-в-н-н / п-в-н-а р-х-ц-а- --------------------------------- Так, я павінен / павінна рухацца. 0
Tak,--a -avі--n /-pavі-n- rukhat-t--. T--- y- p------ / p------ r---------- T-k- y- p-v-n-n / p-v-n-a r-k-a-s-s-. ------------------------------------- Tak, ya pavіnen / pavіnna rukhatstsa.
Idem u jedno sportsko udruženje. Я------ ---п---ы--а- та---ыст--. Я х---- ў с--------- т---------- Я х-д-у ў с-а-т-ў-а- т-в-р-с-в-. -------------------------------- Я хаджу ў спартыўнае таварыства. 0
Ya k--dz-- u-spa-t-un-- ta-ar--tv-. Y- k------ u s--------- t---------- Y- k-a-z-u u s-a-t-u-a- t-v-r-s-v-. ----------------------------------- Ya khadzhu u spartyunae tavarystva.
Igramo nogomet. М- г--я-м у фу-бо-. М- г----- у ф------ М- г-л-е- у ф-т-о-. ------------------- Мы гуляем у футбол. 0
My g-lya-em-- f----l. M- g------- u f------ M- g-l-a-e- u f-t-o-. --------------------- My gulyayem u futbol.
Ponekad plivamo. Часам м--пл--а--. Ч---- м- п------- Ч-с-м м- п-а-а-м- ----------------- Часам мы плаваем. 0
C-asa---y---a-aem. C----- m- p------- C-a-a- m- p-a-a-m- ------------------ Chasam my plavaem.
Ili vozimo bicikl. А----ы--------н- вел-------х. А-- м- е----- н- в----------- А-о м- е-д-і- н- в-л-с-п-д-х- ----------------------------- Або мы ездзім на веласiпедах. 0
Ab- m- y---zіm -a-vel----edakh. A-- m- y------ n- v------------ A-o m- y-z-z-m n- v-l-s-p-d-k-. ------------------------------- Abo my yezdzіm na velasipedakh.
U našem gradu ima nogometni stadion. У--а-ы--г----з- ёс-------о-ьн- -т--ыён. У н---- г------ ё--- ф-------- с------- У н-ш-м г-р-д-е ё-ц- ф-т-о-ь-ы с-а-ы-н- --------------------------------------- У нашым горадзе ёсць футбольны стадыён. 0
U--ashy--g--ad-- y-st-’ f----l’ny s--dy-n. U n----- g------ y----- f-------- s------- U n-s-y- g-r-d-e y-s-s- f-t-o-’-y s-a-y-n- ------------------------------------------ U nashym goradze yosts’ futbol’ny stadyen.
Ima također i bazen sa saunom. Такс----ёс-ь -асей- - са-н-й. Т------ ё--- б----- з с------ Т-к-а-а ё-ц- б-с-й- з с-у-а-. ----------------------------- Таксама ёсць басейн з саунай. 0
Tak-am- -o--s’-----y- z sa-n-y. T------ y----- b----- z s------ T-k-a-a y-s-s- b-s-y- z s-u-a-. ------------------------------- Taksama yosts’ baseyn z saunay.
I ima teren za golf. А -а--а------ь--ля-о-к- -----у-ь-і ў-голь-. А т------ ё--- п------- д-- г----- ў г----- А т-к-а-а ё-ц- п-я-о-к- д-я г-л-н- ў г-л-ф- ------------------------------------------- А таксама ёсць пляцоўка для гульні ў гольф. 0
A ---s-ma y--t-- ply--s--k--d-y--gu-’nі - -o-’-. A t------ y----- p--------- d--- g----- u g----- A t-k-a-a y-s-s- p-y-t-o-k- d-y- g-l-n- u g-l-f- ------------------------------------------------ A taksama yosts’ plyatsouka dlya gul’nі u gol’f.
Što ima na televiziji? Шт- ідз- -а ---ев--а--? Ш-- і--- п- т---------- Ш-о і-з- п- т-л-в-з-р-? ----------------------- Што ідзе па тэлевізары? 0
Sh-o іdz- -- tel-vіz-ry? S--- і--- p- t---------- S-t- і-z- p- t-l-v-z-r-? ------------------------ Shto іdze pa televіzary?
Upravo traje nogometna utakmica. Ц-п---ідз--фут--льны --т-. Ц---- і--- ф-------- м---- Ц-п-р і-з- ф-т-о-ь-ы м-т-. -------------------------- Цяпер ідзе футбольны матч. 0
T---p----d-e f--bo--n---at--. T------ і--- f-------- m----- T-y-p-r і-z- f-t-o-’-y m-t-h- ----------------------------- Tsyaper іdze futbol’ny match.
Njemačka momčad igra protiv engleske. Н--е-ка- ---анд- -ул-е-с---а-ь-англій--а-. Н------- к------ г---- с------ а---------- Н-м-ц-а- к-м-н-а г-л-е с-п-а-ь а-г-і-с-а-. ------------------------------------------ Нямецкая каманда гуляе супраць англійскай. 0
Ny-mets-aya kamand---ul-aye sup-at-’--ng-і-s-a-. N---------- k------ g------ s------- a---------- N-a-e-s-a-a k-m-n-a g-l-a-e s-p-a-s- a-g-і-s-a-. ------------------------------------------------ Nyametskaya kamanda gulyaye suprats’ anglіyskay.
Tko će pobijediti? Х---выйг---? Х-- в------- Х-о в-й-р-е- ------------ Хто выйграе? 0
K-t- -yygr-e? K--- v------- K-t- v-y-r-e- ------------- Khto vyygrae?
Nemam pojma. Я н- -----. Я н- в----- Я н- в-д-ю- ----------- Я не ведаю. 0
Ya ne -e--y-. Y- n- v------ Y- n- v-d-y-. ------------- Ya ne vedayu.
Trenutno je neriješeno. На дадз-н----м--т-ні--я. Н- д------ м----- н----- Н- д-д-е-ы м-м-н- н-ч-я- ------------------------ На дадзены момант нічыя. 0
N--d-d-en---o--nt nі--yya. N- d------ m----- n------- N- d-d-e-y m-m-n- n-c-y-a- -------------------------- Na dadzeny momant nіchyya.
Sudac je iz Belgije. А-б-тр---Бе--г--. А----- з Б------- А-б-т- з Б-л-г-і- ----------------- Арбітр з Бельгіі. 0
Arbі-r --Bel---і. A----- z B------- A-b-t- z B-l-g-і- ----------------- Arbіtr z Bel’gіі.
Sada se izvodi jedanaesterac. За--з -удзе -дз-н-цц----е----ы -дар. З---- б---- а----------------- ў---- З-р-з б-д-е а-з-н-ц-а-і-е-р-в- ў-а-. ------------------------------------ Зараз будзе адзінаццаціметровы ўдар. 0
Zar-- b-dz--a-z---t------і-et-ovy----r. Z---- b---- a-------------------- u---- Z-r-z b-d-e a-z-n-t-t-a-s-m-t-o-y u-a-. --------------------------------------- Zaraz budze adzіnatstsatsіmetrovy udar.
Gol! Jedan prema nula! Г--! А--ін-нуль! Г--- А---------- Г-л- А-з-н-н-л-! ---------------- Гол! Адзін-нуль! 0
Gol- --zіn-nu--! G--- A---------- G-l- A-z-n-n-l-! ---------------- Gol! Adzіn-nul’!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su usporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Budući da su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često krivo koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Dali si znao?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 milijuna ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. stoljeća iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavneskupine. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati neovisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. Ovisno od odabranog oblika govornik može pokazati svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Tko voli jezike koji zvuče kao glazba, treba učiti ukrajinski!