Zbirka izraza

hr Pitati za put   »   da Spørge efter vej

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [fyrre]

Spørge efter vej

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Oprostite! Un------! Undskyld! 0
Možete li mi pomoći? Ka- d- h----- m--? Kan du hjælpe mig? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? Hv-- e- d-- e- g-- r---------? Hvor er der en god restaurant? 0
Idite lijevo iza ugla. Gå t-- v------ v-- h-----t Gå til venstre ved hjørnet 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. Så s--- d- g- e- g--- s----- l-----. Så skal du gå et godt stykke ligeud. 0
Zatim idite sto metara udesno. Så s--- d- g- h------- m---- t-- h----. Så skal du gå hundrede meter til højre. 0
Možete također uzeti autobus. Du k-- o--- t--- b-----. Du kan også tage bussen. 0
Možete također uzeti tramvaj. Du k-- o--- t--- s---------. Du kan også tage sporvognen. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. Du k-- o--- b--- k--- e---- m--. Du kan også bare køre efter mig. 0
Kako da dođem do nogometnog stadiona? Hv----- k----- j-- t-- f---------------? Hvordan kommer jeg til fodboldstadionet? 0
Pređite most! Gå o--- b----! Gå over broen! 0
Vozite kroz tunel! Kø- g----- t--------! Kør gennem tunnellen! 0
Vozite do trećeg semafora. Kø- t-- d-- t----- l-------. Kør til det tredje lyskryds. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. Dr-- t-- h---- a- d-- f----- g--e Drej til højre ad den første gade 0
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja. Så s--- d- k--- l--- u- v-- n---- k----. Så skal du køre lige ud ved næste kryds. 0
Oprostite, kako da dođem do zračne luke? Un------- h------ k----- j-- t-- l---------? Undskyld, hvordan kommer jeg til lufthavnen? 0
Najbolje je da uzmete metro. De- e- n------ a- t--- m------. Det er nemmest at tage metroen. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. Du s--- b--- k--- t-- e------------. Du skal bare køre til endestationen. 0

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Dali si znao?
Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!