Zbirka izraza

hr Sport   »   sl Šport

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [devetinštirideset]

Šport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovenski igra Više
Baviš li se sportom? S-----a-jaš-- --or---? S- u------- s š------- S- u-v-r-a- s š-o-t-m- ---------------------- Se ukvarjaš s športom? 0
Da, moram se kretati. Ja, mo-am--e-----t-. J-- m---- s- g------ J-, m-r-m s- g-b-t-. -------------------- Ja, moram se gibati. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. Ho-im---š-o---- d--š--o. H---- v š------ d------- H-d-m v š-o-t-o d-u-t-o- ------------------------ Hodim v športno društvo. 0
Igramo nogomet. I--am---o-o---. I----- n------- I-r-m- n-g-m-t- --------------- Igramo nogomet. 0
Ponekad plivamo. Včas-h p---a--. V----- p------- V-a-i- p-a-a-o- --------------- Včasih plavamo. 0
Ili vozimo bicikl. Ali-p- -- vo--m--- ---e-i. A-- p- s- v----- s k------ A-i p- s- v-z-m- s k-l-s-. -------------------------- Ali pa se vozimo s kolesi. 0
U našem gradu ima nogometni stadion. V-na--m--e--- i-a-o-n--om--n----a-i-n. V n---- m---- i---- n-------- s------- V n-š-m m-s-u i-a-o n-g-m-t-i s-a-i-n- -------------------------------------- V našem mestu imamo nogometni stadion. 0
Ima također i bazen sa saunom. Im--o t----pla-alni--az-n s---vno. I---- t--- p------- b---- s s----- I-a-o t-d- p-a-a-n- b-z-n s s-v-o- ---------------------------------- Imamo tudi plavalni bazen s savno. 0
I ima teren za golf. In-i---- i-ri-č- -- ---f. I- i---- i------ z- g---- I- i-a-o i-r-š-e z- g-l-. ------------------------- In imamo igrišče za golf. 0
Što ima na televiziji? Ka--je-n- -e-ev-z-j-? K-- j- n- t---------- K-j j- n- t-l-v-z-j-? --------------------- Kaj je na televiziji? 0
Upravo traje nogometna utakmica. P---k----e----om--n--te-m-. P------ j- n-------- t----- P-a-k-r j- n-g-m-t-a t-k-a- --------------------------- Pravkar je nogometna tekma. 0
Njemačka momčad igra protiv engleske. Ne--k- --------t--c--ig-a-pr-ti-------k-. N----- r------------ i--- p---- a-------- N-m-k- r-p-e-e-t-n-a i-r- p-o-i a-g-e-k-. ----------------------------------------- Nemška reprezentanca igra proti angleški. 0
Tko će pobijediti? Kdo--- -ma-a-? K-- b- z------ K-o b- z-a-a-? -------------- Kdo bo zmagal? 0
Nemam pojma. Ni-am --jm-. N---- p----- N-m-m p-j-a- ------------ Nimam pojma. 0
Trenutno je neriješeno. T-----no-je---o-l----o. T------- j- n---------- T-e-u-n- j- n-o-l-č-n-. ----------------------- Trenutno je neodločeno. 0
Sudac je iz Belgije. So---k-pr-h--a iz B-lgije. S----- p------ i- B------- S-d-i- p-i-a-a i- B-l-i-e- -------------------------- Sodnik prihaja iz Belgije. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. Zda--i---o --ajst-e------. Z--- i---- e-------------- Z-a- i-a-o e-a-s-m-t-o-k-. -------------------------- Zdaj imamo enajstmetrovko. 0
Gol! Jedan prema nula! Gol--E---p---i ni-! G--- E-- p---- n--- G-l- E-a p-o-i n-č- ------------------- Gol! Ena proti nič! 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su usporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Budući da su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često krivo koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Dali si znao?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 milijuna ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. stoljeća iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavneskupine. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati neovisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. Ovisno od odabranog oblika govornik može pokazati svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Tko voli jezike koji zvuče kao glazba, treba učiti ukrajinski!