Zbirka izraza

hr Sport   »   bg Спорт

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [четирийсет и девет]

49 [chetiriyset i devet]

Спорт

[Sport]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Baviš li se sportom? З---ма-а- -и се---- --орт? З-------- л- с- с-- с----- З-н-м-в-ш л- с- с-с с-о-т- -------------------------- Занимаваш ли се със спорт? 0
Z---mav-sh li--- s-s sport? Z--------- l- s- s-- s----- Z-n-m-v-s- l- s- s-s s-o-t- --------------------------- Zanimavash li se sys sport?
Da, moram se kretati. Д---аз т--бва--а----движа. Д-- а- т----- д- с- д----- Д-, а- т-я-в- д- с- д-и-а- -------------------------- Да, аз трябва да се движа. 0
D-,-az t-y--va -- se d--z--. D-- a- t------ d- s- d------ D-, a- t-y-b-a d- s- d-i-h-. ---------------------------- Da, az tryabva da se dvizha.
Idem u jedno sportsko udruženje. Хо-- --ед-н-с--р----к--б. Х--- в е--- с------ к---- Х-д- в е-и- с-о-т-н к-у-. ------------------------- Ходя в един спортен клуб. 0
K-ody- v y-din spo-t-n-kl-b. K----- v y---- s------ k---- K-o-y- v y-d-n s-o-t-n k-u-. ---------------------------- Khodya v yedin sporten klub.
Igramo nogomet. Ни-----аем-ф-----. Н-- и----- ф------ Н-е и-р-е- ф-т-о-. ------------------ Ние играем футбол. 0
N-e -g-a---fu--o-. N-- i----- f------ N-e i-r-e- f-t-o-. ------------------ Nie igraem futbol.
Ponekad plivamo. П----о-- -лув--е. П------- п------- П-н-к-г- п-у-а-е- ----------------- Понякога плуваме. 0
P-------a pl-----. P-------- p------- P-n-a-o-a p-u-a-e- ------------------ Ponyakoga pluvame.
Ili vozimo bicikl. И-и-кар----в-лос-п-д-- --лел-. И-- к----- в-------- / к------ И-и к-р-м- в-л-с-п-д / к-л-л-. ------------------------------ Или караме велосипед / колело. 0
I-----ra-e -e-osi--d / ko--l-. I-- k----- v-------- / k------ I-i k-r-m- v-l-s-p-d / k-l-l-. ------------------------------ Ili karame velosiped / kolelo.
U našem gradu ima nogometni stadion. В -а--я--рад им--фут-ол-- с--дион. В н---- г--- и-- ф------- с------- В н-ш-я г-а- и-а ф-т-о-е- с-а-и-н- ---------------------------------- В нашия град има футболен стадион. 0
V--as-i-a---ad ima-fu---le---tadi-n. V n------ g--- i-- f------- s------- V n-s-i-a g-a- i-a f-t-o-e- s-a-i-n- ------------------------------------ V nashiya grad ima futbolen stadion.
Ima također i bazen sa saunom. И-а-с----бас-й--със--ау--. И-- с--- б----- с-- с----- И-а с-щ- б-с-й- с-с с-у-а- -------------------------- Има също басейн със сауна. 0
I-----shch- ba-----sys s----. I-- s------ b----- s-- s----- I-a s-s-c-o b-s-y- s-s s-u-a- ----------------------------- Ima syshcho baseyn sys sauna.
I ima teren za golf. И-а и -о-ф----и--. И-- и г--- и------ И-а и г-л- и-р-щ-. ------------------ Има и голф игрище. 0
Im--- ------gri-hche. I-- i g--- i--------- I-a i g-l- i-r-s-c-e- --------------------- Ima i golf igrishche.
Što ima na televiziji? К-к-- -ма -----лев-з---а? К---- и-- п- т----------- К-к-о и-а п- т-л-в-з-я-а- ------------------------- Какво има по телевизията? 0
K-kv--im---o-te--v--i-a--? K---- i-- p- t------------ K-k-o i-a p- t-l-v-z-y-t-? -------------------------- Kakvo ima po televiziyata?
Upravo traje nogometna utakmica. Тък-----ва- ф------- мач. Т---- д---- ф------- м--- Т-к-о д-в-т ф-т-о-е- м-ч- ------------------------- Тъкмо дават футболен мач. 0
T-k-o da-a--f--b-l-- ----. T---- d---- f------- m---- T-k-o d-v-t f-t-o-e- m-c-. -------------------------- Tykmo davat futbolen mach.
Njemačka momčad igra protiv engleske. Немск-ят о-б-р---р----р-щу-а--ли-с--я. Н------- о---- и---- с---- а---------- Н-м-к-я- о-б-р и-р-е с-е-у а-г-и-с-и-. -------------------------------------- Немският отбор играе срещу английския. 0
N------at ---or----a- s-e-h-hu -ngl-ysk---. N-------- o---- i---- s------- a----------- N-m-k-y-t o-b-r i-r-e s-e-h-h- a-g-i-s-i-a- ------------------------------------------- Nemskiyat otbor igrae sreshchu angliyskiya.
Tko će pobijediti? К---п-чели? К-- п------ К-й п-ч-л-? ----------- Кой печели? 0
Ko- pe---li? K-- p------- K-y p-c-e-i- ------------ Koy pecheli?
Nemam pojma. Н--а--пр---та-а. Н---- п--------- Н-м-м п-е-с-а-а- ---------------- Нямам представа. 0
N---am -re--ta--. N----- p--------- N-a-a- p-e-s-a-a- ----------------- Nyamam predstava.
Trenutno je neriješeno. В ---ента р--у--а-ът е ра-е-. В м------ р--------- е р----- В м-м-н-а р-з-л-а-ъ- е р-в-н- ----------------------------- В момента резултатът е равен. 0
V -ome-----e----aty- ye -av-n. V m------ r--------- y- r----- V m-m-n-a r-z-l-a-y- y- r-v-n- ------------------------------ V momenta rezultatyt ye raven.
Sudac je iz Belgije. Съ-и-та-- о--Б----я. С------ е о- Б------ С-д-я-а е о- Б-л-и-. -------------------- Съдията е от Белгия. 0
Sydi-a-a-ye-o-----giy-. S------- y- o- B------- S-d-y-t- y- o- B-l-i-a- ----------------------- Sydiyata ye ot Belgiya.
Sada se izvodi jedanaesterac. С-г- б-я--ду--а. С--- б--- д----- С-г- б-я- д-з-а- ---------------- Сега бият дузпа. 0
Sega-b--at-duzpa. S--- b---- d----- S-g- b-y-t d-z-a- ----------------- Sega biyat duzpa.
Gol! Jedan prema nula! Г-л!-Еди- -а ну-а! Г--- Е--- н- н---- Г-л- Е-и- н- н-л-! ------------------ Гол! Един на нула! 0
G-l- ---i- ----ul-! G--- Y---- n- n---- G-l- Y-d-n n- n-l-! ------------------- Gol! Yedin na nula!

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su usporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Budući da su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često krivo koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Dali si znao?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 milijuna ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. stoljeća iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavneskupine. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati neovisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. Ovisno od odabranog oblika govornik može pokazati svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Tko voli jezike koji zvuče kao glazba, treba učiti ukrajinski!