Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   am ያለፈው አስጨናቂ 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ሰማንያ አንድ]

81 [semaniya ānidi]

ያለፈው አስጨናቂ 1

[halafī gīzē]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
pisati መፃፍ መፃፍ መ-ፍ --- መፃፍ 0
me---’a-i met-s’afi m-t-s-a-i --------- met͟s’afi
On je napisao pismo. እሱ--ብዳቤ ፃፈ። እሱ ደብዳቤ ፃፈ። እ- ደ-ዳ- ፃ-። ----------- እሱ ደብዳቤ ፃፈ። 0
i----e-i-a-ē--͟s’---. isu debidabē t-s’afe. i-u d-b-d-b- t-s-a-e- --------------------- isu debidabē t͟s’afe.
A ona je napisala razglednicu. እና እ--ፖስ- ካርድ-ፃ--። እና እሷ ፖስት ካርድ ፃፈች። እ- እ- ፖ-ት ካ-ድ ፃ-ች- ------------------ እና እሷ ፖስት ካርድ ፃፈች። 0
in- isw-----i-- kar--i-t͟s’--e---. ina iswa positi karidi t-s’afechi. i-a i-w- p-s-t- k-r-d- t-s-a-e-h-. ---------------------------------- ina iswa positi karidi t͟s’afechi.
čitati ማንበብ ማንበብ ማ-በ- ---- ማንበብ 0
m-nibebi manibebi m-n-b-b- -------- manibebi
On je čitao ilustrovani časopis. እ- መጽ-ት----በ። እሱ መጽሔት አነበበ። እ- መ-ሔ- አ-በ-። ------------- እሱ መጽሔት አነበበ። 0
is- --t-’-ḥē-i-ān--e-e. isu mets’ih-ēti ānebebe. i-u m-t-’-h-ē-i ā-e-e-e- ------------------------ isu mets’iḥēti ānebebe.
A ona je čitala knjigu. እ--እ- መ-ሐ- አነበበች። እና እሷ መፅሐፍ አነበበች። እ- እ- መ-ሐ- አ-በ-ች- ----------------- እና እሷ መፅሐፍ አነበበች። 0
i---i-w--m--͟-’iḥ-f- ā-e---e-h-. ina iswa met-s’ih-āfi ānebebechi. i-a i-w- m-t-s-i-̣-f- ā-e-e-e-h-. --------------------------------- ina iswa met͟s’iḥāfi ānebebechi.
uzeti መ-ሰድ መውሰድ መ-ሰ- ---- መውሰድ 0
m-w---di mewisedi m-w-s-d- -------- mewisedi
On je uzeo cigaretu. እ--ሲጋራ -ሰደ። እሱ ሲጋራ ወሰደ። እ- ሲ-ራ ወ-ደ- ----------- እሱ ሲጋራ ወሰደ። 0
i----īg-r----s---. isu sīgara wesede. i-u s-g-r- w-s-d-. ------------------ isu sīgara wesede.
Ona je uzela komad čokolade. እ- -ጠላ ቸ--ት -ሰ-ች። እሷ ነጠላ ቸኮላት ወሰደች። እ- ነ-ላ ቸ-ላ- ወ-ደ-። ----------------- እሷ ነጠላ ቸኮላት ወሰደች። 0
is-a -et’e-a---e-olati -e-e--chi. iswa net’ela chekolati wesedechi. i-w- n-t-e-a c-e-o-a-i w-s-d-c-i- --------------------------------- iswa net’ela chekolati wesedechi.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. እሱ--ማ--መን--በር--ን እ----- ነ--ች። እሱ የማይታመን ነበር ግን እሷ ታማኝ ነበረች። እ- የ-ይ-መ- ነ-ር ግ- እ- ታ-ኝ ነ-ረ-። ----------------------------- እሱ የማይታመን ነበር ግን እሷ ታማኝ ነበረች። 0
i---y---yit-m-n- n-b-ri gi-i-is-- -a-a-y- ne-er--h-. isu yemayitameni neberi gini iswa tamanyi neberechi. i-u y-m-y-t-m-n- n-b-r- g-n- i-w- t-m-n-i n-b-r-c-i- ---------------------------------------------------- isu yemayitameni neberi gini iswa tamanyi neberechi.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. እ- ሰነፍ---ረ ግን-እሷ ታታሪ--ራ-- ነበረ-። እሱ ሰነፍ ነበረ ግን እሷ ታታሪ ስራተኛ ነበረች። እ- ሰ-ፍ ነ-ረ ግ- እ- ታ-ሪ ስ-ተ- ነ-ረ-። ------------------------------- እሱ ሰነፍ ነበረ ግን እሷ ታታሪ ስራተኛ ነበረች። 0
is---e---i------- g-ni -swa-tatarī -ira-e--a----e-e-h-. isu senefi nebere gini iswa tatarī siratenya neberechi. i-u s-n-f- n-b-r- g-n- i-w- t-t-r- s-r-t-n-a n-b-r-c-i- ------------------------------------------------------- isu senefi nebere gini iswa tatarī siratenya neberechi.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. እሱ ድ----- ግ- ---ሀብታ--ነበረ-። እሱ ድሃ ነበረ ግን እሷ ሀብታም ነበረች። እ- ድ- ነ-ረ ግ- እ- ሀ-ታ- ነ-ረ-። -------------------------- እሱ ድሃ ነበረ ግን እሷ ሀብታም ነበረች። 0
isu d-ha-n-b-re --n- isw- h-b-t-mi --b-re-hi. isu diha nebere gini iswa hābitami neberechi. i-u d-h- n-b-r- g-n- i-w- h-b-t-m- n-b-r-c-i- --------------------------------------------- isu diha nebere gini iswa hābitami neberechi.
On nije imao novca, već dugove. እሱ---- ገ-ዘ---ል-በረ-ም ፤ -ዳ እንጂ። እሱ ምንም ገንዘብ አልነበረውም ፤ እዳ እንጂ። እ- ም-ም ገ-ዘ- አ-ነ-ረ-ም ፤ እ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ምንም ገንዘብ አልነበረውም ፤ እዳ እንጂ። 0
isu -i-i---ge-iz--i ā--n---re-i-i ; -d- --ij-. isu minimi genizebi ālineberewimi ; ida inijī. i-u m-n-m- g-n-z-b- ā-i-e-e-e-i-i ; i-a i-i-ī- ---------------------------------------------- isu minimi genizebi ālineberewimi ; ida inijī.
On nije imao sreće, već peh. እ--ምንም ጥሩ እድ- አ----ው- ---ጥፎ--ድል እን-። እሱ ምንም ጥሩ እድል አልነበረውም ፤ መጥፎ እድል እንጂ። እ- ም-ም ጥ- እ-ል አ-ነ-ረ-ም ፤ መ-ፎ እ-ል እ-ጂ- ------------------------------------ እሱ ምንም ጥሩ እድል አልነበረውም ፤ መጥፎ እድል እንጂ። 0
is- ---i-i t’i-u idi-i --i-eberewi-------t---o-id--i in-j-. isu minimi t’iru idili ālineberewimi ; met’ifo idili inijī. i-u m-n-m- t-i-u i-i-i ā-i-e-e-e-i-i ; m-t-i-o i-i-i i-i-ī- ----------------------------------------------------------- isu minimi t’iru idili ālineberewimi ; met’ifo idili inijī.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. እሱ ስኬ-- አልነ--ም ፤----------ንጂ። እሱ ስኬታማ አልነበረም ፤ የማይሳካለት እንጂ። እ- ስ-ታ- አ-ነ-ረ- ፤ የ-ይ-ካ-ት እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ስኬታማ አልነበረም ፤ የማይሳካለት እንጂ። 0
i-u sikētama ā-in--erem- ;--e--y----a-et- ----ī. isu sikētama ālineberemi ; yemayisakaleti inijī. i-u s-k-t-m- ā-i-e-e-e-i ; y-m-y-s-k-l-t- i-i-ī- ------------------------------------------------ isu sikētama ālineberemi ; yemayisakaleti inijī.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. እሱ -ረ-ቶ-አልነ--ም ፤--ርካ- -- እ-ጂ። እሱ እረክቶ አልነበረም ፤ እርካታ ቢስ እንጂ። እ- እ-ክ- አ-ነ-ረ- ፤ እ-ካ- ቢ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ እረክቶ አልነበረም ፤ እርካታ ቢስ እንጂ። 0
isu-i--k--o -lineb-re-- - ir--a-a bīsi-i-ijī. isu irekito ālineberemi ; irikata bīsi inijī. i-u i-e-i-o ā-i-e-e-e-i ; i-i-a-a b-s- i-i-ī- --------------------------------------------- isu irekito ālineberemi ; irikata bīsi inijī.
On nije bio sretan, već nesretan. እ----ተኛ አል-በ-ም-- --ን-ኛ -ንጂ። እሱ ደስተኛ አልነበረም ፤ ሐዘንተኛ እንጂ። እ- ደ-ተ- አ-ነ-ረ- ፤ ሐ-ን-ኛ እ-ጂ- --------------------------- እሱ ደስተኛ አልነበረም ፤ ሐዘንተኛ እንጂ። 0
is----s-----a ālin--e---i-;-h-āz----e--a i--jī. isu desitenya ālineberemi ; h-āzenitenya inijī. i-u d-s-t-n-a ā-i-e-e-e-i ; h-ā-e-i-e-y- i-i-ī- ----------------------------------------------- isu desitenya ālineberemi ; ḥāzenitenya inijī.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. እሱ ሰ- ተ--ቢ-አ-ነበረ--፤ --ጠ- እን-። እሱ ሰው ተግባቢ አልነበረም ፤ የተጠላ እንጂ። እ- ሰ- ተ-ባ- አ-ነ-ረ- ፤ የ-ጠ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ሰው ተግባቢ አልነበረም ፤ የተጠላ እንጂ። 0
isu----i t-g--abī āl-neberem- ; y-tet------ni-ī. isu sewi tegibabī ālineberemi ; yetet’ela inijī. i-u s-w- t-g-b-b- ā-i-e-e-e-i ; y-t-t-e-a i-i-ī- ------------------------------------------------ isu sewi tegibabī ālineberemi ; yetet’ela inijī.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...