Knjiga fraza

bs Negacija 2   »   am ግድየለሽነት 2

65 [šezdeset i pet]

Negacija 2

Negacija 2

65 [ስልሳ አምስት]

65 [silisa āmisiti]

ግድየለሽነት 2

[tek’aranī 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Da li je prsten skup? ቀ-በ---ድ -ው? ቀ--- ው- ነ-- ቀ-በ- ው- ነ-? ----------- ቀለበቱ ውድ ነው? 0
k--l---t----di-new-? k-------- w--- n---- k-e-e-e-u w-d- n-w-? -------------------- k’elebetu widi newi?
Ne, on košta samo stotinu eura. አይ----፤---ው--ንድ -ቶ-ኢው- ብቻ-ነው። አ---- ፤ ዋ-- አ-- መ- ኢ-- ብ- ነ-- አ-ደ-ም ፤ ዋ-ው አ-ድ መ- ኢ-ሮ ብ- ነ-። ----------------------------- አይደለም ፤ ዋጋው አንድ መቶ ኢውሮ ብቻ ነው። 0
ā-i-e---i----a--wi ā--d--me---ī---- b--h- -ew-. ā-------- ; w----- ā---- m--- ī---- b---- n---- ā-i-e-e-i ; w-g-w- ā-i-i m-t- ī-i-o b-c-a n-w-. ----------------------------------------------- āyidelemi ; wagawi ānidi meto īwiro bicha newi.
Ali ja imam samo pedeset. ግን-ያለኝ--ም- -- -ው። ግ- ያ-- ሃ-- ብ- ነ-- ግ- ያ-ኝ ሃ-ሳ ብ- ነ-። ----------------- ግን ያለኝ ሃምሳ ብቻ ነው። 0
g-ni -ale-yi---mi-a----h------. g--- y------ h----- b---- n---- g-n- y-l-n-i h-m-s- b-c-a n-w-. ------------------------------- gini yalenyi hamisa bicha newi.
Jesi li već gotov / gotova? ጨ--ካ-/-ሻ-? ጨ----- ሻ-- ጨ-ሰ-ል- ሻ-? ---------- ጨርሰካል/ ሻል? 0
c---ris--a--/ sh--i? c------------ s----- c-’-r-s-k-l-/ s-a-i- -------------------- ch’erisekali/ shali?
Ne, još ne. አይ-- ገና---። አ- ፤ ገ- ነ-- አ- ፤ ገ- ነ-። ----------- አይ ፤ ገና ነኝ። 0
ā-- -----a ne-yi. ā-- ; g--- n----- ā-i ; g-n- n-n-i- ----------------- āyi ; gena nenyi.
Ali sam uskoro gotov / gotova. ግ- --- እጨር-ለው። ግ- አ-- እ------ ግ- አ-ን እ-ር-ለ-። -------------- ግን አሁን እጨርሳለው። 0
gini āh--- -c-’eri-a-e--. g--- ā---- i------------- g-n- ā-u-i i-h-e-i-a-e-i- ------------------------- gini āhuni ich’erisalewi.
Želiš li još supe? ተጨማሪ ሾ-- ---ጋለህ-ጊ-ለሽ? ተ--- ሾ-- ት----------- ተ-ማ- ሾ-ባ ት-ል-ለ-/-ያ-ሽ- --------------------- ተጨማሪ ሾርባ ትፈልጋለህ/ጊያለሽ? 0
tech’e-a-ī-sh--iba t-f-lig-l---/gī-a-----? t--------- s------ t---------------------- t-c-’-m-r- s-o-i-a t-f-l-g-l-h-/-ī-a-e-h-? ------------------------------------------ tech’emarī shoriba tifeligalehi/gīyaleshi?
Ne, ne želim više. አይ - --ማሪ አ-ፈ---። አ- ፤ ተ--- አ------ አ- ፤ ተ-ማ- አ-ፈ-ግ-። ----------------- አይ ፤ ተጨማሪ አልፈልግም። 0
ā---- t-c-’e-arī-āl-fel--i-i. ā-- ; t--------- ā----------- ā-i ; t-c-’-m-r- ā-i-e-i-i-i- ----------------------------- āyi ; tech’emarī ālifeligimi.
Ali još jedan sladoled. ግ- ---አ---ክ-ም ግ- ሌ- አ-- ክ-- ግ- ሌ- አ-ስ ክ-ም ------------- ግን ሌላ አይስ ክሬም 0
g-n- -ē----y--- kir--i g--- l--- ā---- k----- g-n- l-l- ā-i-i k-r-m- ---------------------- gini lēla āyisi kirēmi
Stanuješ li već dugo ovdje? ለብዙ--ዜ --ህ ኖርክ/-? ለ-- ጊ- እ-- ኖ----- ለ-ዙ ጊ- እ-ህ ኖ-ክ-ሽ- ----------------- ለብዙ ጊዜ እዚህ ኖርክ/ሽ? 0
lebiz--gī----z--- -o-ik-/shi? l----- g--- i---- n---------- l-b-z- g-z- i-ī-i n-r-k-/-h-? ----------------------------- lebizu gīzē izīhi noriki/shi?
Ne, tek jedan mjesec. አያይ - ---አንድ ወር ብቻ አ-- ፤ ገ- አ-- ወ- ብ- አ-ይ ፤ ገ- አ-ድ ወ- ብ- ------------------ አያይ ፤ ገና አንድ ወር ብቻ 0
āy--i-;-g-n---ni-i w-r- --cha ā---- ; g--- ā---- w--- b---- ā-a-i ; g-n- ā-i-i w-r- b-c-a ----------------------------- āyayi ; gena ānidi weri bicha
Ali već poznajem mnogo ljudi. ግ- -ዙ ---ን አውቃ--። ግ- ብ- ሰ--- አ----- ግ- ብ- ሰ-ች- አ-ቃ-ው- ----------------- ግን ብዙ ሰዎችን አውቃለው። 0
gi-i-b--- s-w--h-n- ----’al-w-. g--- b--- s-------- ā---------- g-n- b-z- s-w-c-i-i ā-i-’-l-w-. ------------------------------- gini bizu sewochini āwik’alewi.
Putuješ li sutra kući? ነ--ወደ -- ት-ዳለ---? ነ- ወ- ቤ- ት------- ነ- ወ- ቤ- ት-ዳ-ህ-ሽ- ----------------- ነገ ወደ ቤት ትሄዳለህ/ሽ? 0
n--e --d- bē-- tih--a---i/shi? n--- w--- b--- t-------------- n-g- w-d- b-t- t-h-d-l-h-/-h-? ------------------------------ nege wede bēti tihēdalehi/shi?
Ne, tek za vikend. አ-- --በ-ምንቱ-መ--ሻ --ች----ነው። አ-- ፤ በ---- መ--- ቀ-- ብ- ነ-- አ-ይ ፤ በ-ም-ቱ መ-ረ- ቀ-ች ብ- ነ-። --------------------------- አያይ ፤ በሳምንቱ መጨረሻ ቀኖች ብቻ ነው። 0
āy--i ;-bes-min-t- --ch-er-s-- k’--och- b-cha -e--. ā---- ; b--------- m---------- k------- b---- n---- ā-a-i ; b-s-m-n-t- m-c-’-r-s-a k-e-o-h- b-c-a n-w-. --------------------------------------------------- āyayi ; besaminitu mech’eresha k’enochi bicha newi.
Ali se vraćam već u nedjelju. ግ- እሁድ-እመለሳለው። ግ- እ-- እ------ ግ- እ-ድ እ-ለ-ለ-። -------------- ግን እሁድ እመለሳለው። 0
gi----hu-i---elesa-ew-. g--- i---- i----------- g-n- i-u-i i-e-e-a-e-i- ----------------------- gini ihudi imelesalewi.
Da li je tvoja kćerka već odrasla? ሴ- ልጅህ-ሽ --ቅመ-ሄ----ር--ች? ሴ- ል---- ለ--- ሄ-- ደ----- ሴ- ል-ህ-ሽ ለ-ቅ- ሄ-ን ደ-ሳ-ች- ------------------------ ሴት ልጅህ/ሽ ለአቅመ ሄዋን ደርሳለች? 0
s----l----i--hi-l-’-k’i-e -ē------er-sale---? s--- l--------- l-------- h----- d----------- s-t- l-j-h-/-h- l-’-k-i-e h-w-n- d-r-s-l-c-i- --------------------------------------------- sēti lijihi/shi le’āk’ime hēwani derisalechi?
Ne, ona ima tek sedamnaest godina. አ---፣ -ሷ------ባት-አመቷ -ው። አ-- ፣ እ- አ-- ሰ-- አ-- ነ-- አ-ይ ፣ እ- አ-ራ ሰ-ት አ-ቷ ነ-። ------------------------ አያይ ፣ እሷ አስራ ሰባት አመቷ ነው። 0
āya-i --iswa-ās----seba-- --etwa newi. ā---- , i--- ā---- s----- ā----- n---- ā-a-i , i-w- ā-i-a s-b-t- ā-e-w- n-w-. -------------------------------------- āyayi , iswa āsira sebati āmetwa newi.
Ali ona već ima momka. ግ- የወን--ጋደ- አላት። ግ- የ--- ጋ-- አ--- ግ- የ-ን- ጋ-ኛ አ-ት- ---------------- ግን የወንድ ጋደኛ አላት። 0
g-ni-yewe-----ga---ya-ā-a-i. g--- y------- g------ ā----- g-n- y-w-n-d- g-d-n-a ā-a-i- ---------------------------- gini yewenidi gadenya ālati.

Šta nam riječi govore

U svijetu postoje milioni knjiga. Ne zna se koliko ih je do danas napisano. U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja. Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu. Jer nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet. Svako doba ima svoje knjige. Iz njih se može saznati što je ljudima važno. Niko, nažalost, ne može pročitati sve knjige. Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige. Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci. Nakon toga sadržaj se može analizirati. Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao. Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi. Tako se može identificirati značenje određenih stvari. Naučnici su istražili preko 5 miliona knjiga. To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća. Ukupno je analizirano oko 500 milijardi riječi. Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas. Jezik reflektira ideje i trendove. Riječ muškarci je, na primjer, izgubila na značenju. Danas se koristi rjeđe nego prije. S druge strane, učestalost riječi žene se znatno povećala. Po riječima također možemo vidjeti šta rado jedemo. Riječ sladoled je u 50-ima bila jako važna. Nakon toga su postale popularne riječi pizza i pasta . U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ sushi . Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika... Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!