Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   am ምግብ ቤቱ 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [ሰላሳ አንድ]

31 [selasa ānidi]

ምግብ ቤቱ 3

[bemigibi bēti wisit’i 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. የ-ግብ --ጎ- ማነሳ---ፈል---። የ--- ፍ--- ማ--- እ------ የ-ግ- ፍ-ጎ- ማ-ሳ- እ-ል-ለ-። ---------------------- የምግብ ፍላጎት ማነሳሻ እፈልጋለው። 0
ye-i---- f--ag-t- -an-s-s-a ife-------i. y------- f------- m-------- i----------- y-m-g-b- f-l-g-t- m-n-s-s-a i-e-i-a-e-i- ---------------------------------------- yemigibi filagoti manesasha ifeligalewi.
Htio / htjela bih salatu. ሰ-ጣ-እፈል--ው። ሰ-- እ------ ሰ-ጣ እ-ል-ለ-። ----------- ሰላጣ እፈልጋለው። 0
s-l-t-a--f-l----e-i. s------ i----------- s-l-t-a i-e-i-a-e-i- -------------------- selat’a ifeligalewi.
Htio / htjela bih supu. ሾ-ባ-እ-ል---። ሾ-- እ------ ሾ-ባ እ-ል-ለ-። ----------- ሾርባ እፈልጋለው። 0
s--ri-a --e--g-lew-. s------ i----------- s-o-i-a i-e-i-a-e-i- -------------------- shoriba ifeligalewi.
Htio / htjela bih desert. ዋና ምግ- ---- ----ለው። ዋ- ም-- ተ--- እ------ ዋ- ም-ብ ተ-ታ- እ-ል-ለ-። ------------------- ዋና ምግብ ተከታይ እፈልጋለው። 0
w-na -ig----t----ay---f---g-le-i. w--- m----- t------- i----------- w-n- m-g-b- t-k-t-y- i-e-i-a-e-i- --------------------------------- wana migibi teketayi ifeligalewi.
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. አ-ስ -ሬም ---ታ --ጎ-ጋ---ፈል--ው። አ-- ክ-- ከ--- እ-- ጋ- እ------ አ-ስ ክ-ም ከ-መ- እ-ጎ ጋ- እ-ል-ለ-። --------------------------- አይስ ክሬም ከተመታ እርጎ ጋር እፈልጋለው። 0
āyisi-k----- -----et---r-g--g-r- -f--i-al-w-. ā---- k----- k------- i---- g--- i----------- ā-i-i k-r-m- k-t-m-t- i-i-o g-r- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------------- āyisi kirēmi ketemeta irigo gari ifeligalewi.
Htio / htjela bih voće ili sir. ጥ-- ፍራ-ሬ---ም-አይብ እፈ-ጋለው። ጥ-- ፍ--- ወ-- አ-- እ------ ጥ-ት ፍ-ፍ- ወ-ም አ-ብ እ-ል-ለ-። ------------------------ ጥቂት ፍራፍሬ ወይም አይብ እፈልጋለው። 0
t’--’-ti-firafirē we---i-āyibi-if-l--al-wi. t------- f------- w----- ā---- i----------- t-i-’-t- f-r-f-r- w-y-m- ā-i-i i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------- t’ik’īti firafirē weyimi āyibi ifeligalewi.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. ቁ-ስ-መ-ላት እንፈልጋለ-። ቁ-- መ--- እ------- ቁ-ስ መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ----------------- ቁርስ መብላት እንፈልጋለን። 0
k-u-i-i-m-bi--ti-i--fel--a--ni. k------ m------- i------------- k-u-i-i m-b-l-t- i-i-e-i-a-e-i- ------------------------------- k’urisi mebilati inifeligaleni.
Htjeli / htjele bismo ručati. ምሳ -ብ-----ፈልጋለን። ም- መ--- እ------- ም- መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ---------------- ምሳ መብላት እንፈልጋለን። 0
mi-- m-b----i--n-f--iga----. m--- m------- i------------- m-s- m-b-l-t- i-i-e-i-a-e-i- ---------------------------- misa mebilati inifeligaleni.
Htjeli / htjele bismo večerati. እራት-መ----እ-ፈልጋ--። እ-- መ--- እ------- እ-ት መ-ላ- እ-ፈ-ጋ-ን- ----------------- እራት መብላት እንፈልጋለን። 0
i------ebi-at- -ni-----a-en-. i---- m------- i------------- i-a-i m-b-l-t- i-i-e-i-a-e-i- ----------------------------- irati mebilati inifeligaleni.
Šta biste htjeli / htjele za doručak? ቁ-ስ-ምን -ፈ---? ቁ-- ም- ይ----- ቁ-ስ ም- ይ-ል-ሉ- ------------- ቁርስ ምን ይፈልጋሉ? 0
k’uri----i-i--i-e-iga--? k------ m--- y---------- k-u-i-i m-n- y-f-l-g-l-? ------------------------ k’urisi mini yifeligalu?
Zemičke s marmeladom i medom? ዳ--በ-ር----እና--ማር? ዳ- በ----- እ- በ--- ዳ- በ-ር-ላ- እ- በ-ር- ----------------- ዳቦ በማርመላታ እና በማር? 0
d-bo-b-m------a---ina----ari? d--- b----------- i-- b------ d-b- b-m-r-m-l-t- i-a b-m-r-? ----------------------------- dabo bemarimelata ina bemari?
Tost s kobasicom i sirom? የ-ጠበ- -ቦ-በቋሊ---- አ--? የ---- ዳ- በ--- እ- አ--- የ-ጠ-ሰ ዳ- በ-ሊ- እ- አ-ብ- --------------------- የተጠበሰ ዳቦ በቋሊማ እና አይብ? 0
ye-e--ebes----b- -e--w----- -na ā---i? y---------- d--- b--------- i-- ā----- y-t-t-e-e-e d-b- b-k-w-l-m- i-a ā-i-i- -------------------------------------- yetet’ebese dabo bek’walīma ina āyibi?
Kuhano jaje? የተ--ለ----ላል? የ---- እ----- የ-ቀ-ለ እ-ቁ-ል- ------------ የተቀቀለ እንቁላል? 0
y-te--e--e---in-k’-la-i? y----------- i---------- y-t-k-e-’-l- i-i-’-l-l-? ------------------------ yetek’ek’ele inik’ulali?
Jaje na oko? ተ--ሰ--ንቁ--? ተ--- እ----- ተ-በ- እ-ቁ-ል- ----------- ተጠበሰ እንቁላል? 0
tet’--e-- in-k--l-li? t-------- i---------- t-t-e-e-e i-i-’-l-l-? --------------------- tet’ebese inik’ulali?
Omlet? የ---ላ----? የ----- ቂ-- የ-ን-ላ- ቂ-? ---------- የእንቁላል ቂጣ? 0
ye’inik’u---i k-īt-a? y------------ k------ y-’-n-k-u-a-i k-ī-’-? --------------------- ye’inik’ulali k’īt’a?
Molim još jedan jogurt. ሌላ--ር------/-። ሌ- እ-- እ------ ሌ- እ-ጎ እ-ክ-/-። -------------- ሌላ እርጎ እባክህ/ሽ። 0
lē-a -r----i---i-i/s-i. l--- i---- i----------- l-l- i-i-o i-a-i-i-s-i- ----------------------- lēla irigo ibakihi/shi.
Molim još soli i bibera. ተጨ----- -- -ር--ም --ክ---። ተ--- ጨ- እ- በ---- እ------ ተ-ማ- ጨ- እ- በ-በ-ም እ-ክ-/-። ------------------------ ተጨማሪ ጨው እና በርበሬም እባክህ/ሽ። 0
tec---m-rī c--ewi i-- b-r-b--ēmi i-------sh-. t--------- c----- i-- b--------- i----------- t-c-’-m-r- c-’-w- i-a b-r-b-r-m- i-a-i-i-s-i- --------------------------------------------- tech’emarī ch’ewi ina beriberēmi ibakihi/shi.
Molim još jednu čašu vode. ተ--ሪ አን- ---- -ሃ--ባክ---። ተ--- አ-- ብ--- ው- እ------ ተ-ማ- አ-ድ ብ-ጭ- ው- እ-ክ-/-። ------------------------ ተጨማሪ አንድ ብርጭቆ ውሃ እባክህ/ሽ። 0
te------r--āni-- bir---’---- w--- i-a-i----h-. t--------- ā---- b---------- w--- i----------- t-c-’-m-r- ā-i-i b-r-c-’-k-o w-h- i-a-i-i-s-i- ---------------------------------------------- tech’emarī ānidi birich’ik’o wiha ibakihi/shi.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!