Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da li   »   sk Vedľajšie vety s či

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa da li

Zavisne rečenice sa da li

93 [deväťdesiattri]

Vedľajšie vety s či

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Ne znam da li me on voli. N--ie---či-m---ú-i. N------ č- m- ľ---- N-v-e-, č- m- ľ-b-. ------------------- Neviem, či ma ľúbi. 0
Ne znam da li će se on vratiti. Ne-ie-, či sa--r---. N------ č- s- v----- N-v-e-, č- s- v-á-i- -------------------- Neviem, či sa vráti. 0
Ne znam da li će me nazvati. Neviem---- -- zav---. N------ č- m- z------ N-v-e-, č- m- z-v-l-. --------------------- Neviem, či mi zavolá. 0
Da li on mene ipak voli? Či-ma-v--ec --b-? Č- m- v---- ľ---- Č- m- v-b-c ľ-b-? ----------------- Či ma vôbec ľúbi? 0
Da li će se on ipak vratiti? Č- ----ô--c---á-i? Č- s- v---- v----- Č- s- v-b-c v-á-i- ------------------ Či sa vôbec vráti? 0
Da li će me on ipak nazvati? Či-mi--ôb-----vol-? Č- m- v---- z------ Č- m- v-b-c z-v-l-? ------------------- Či mi vôbec zavolá? 0
Pitam se da li on misli na mene. P---m --, -i-na mň- ----í. P---- s-- č- n- m-- m----- P-t-m s-, č- n- m-a m-s-í- -------------------------- Pýtam sa, či na mňa myslí. 0
Pitam se da li on ima drugu. Pý-a---a, či-m--nej-k- -r--ú. P---- s-- č- m- n----- d----- P-t-m s-, č- m- n-j-k- d-u-ú- ----------------------------- Pýtam sa, či má nejakú druhú. 0
Pitam se da li on laže. Pýta--s-- -- -l---. P---- s-- č- k----- P-t-m s-, č- k-a-e- ------------------- Pýtam sa, či klame. 0
Misli li on ipak na mene? Či-l-- n----a--ys-í? Č- l-- n- m-- m----- Č- l-n n- m-a m-s-í- -------------------- Či len na mňa myslí? 0
Ima li on ipak neku drugu? Či--e-------n-jakú---u-ú? Č- l-- n--- n----- d----- Č- l-n n-m- n-j-k- d-u-ú- ------------------------- Či len nemá nejakú druhú? 0
Kaže li on ipak istinu? Č- ----h-v--- --a--u? Č- l-- h----- p------ Č- l-n h-v-r- p-a-d-? --------------------- Či len hovorí pravdu? 0
Sumnjam da li me on stvarno voli. P-c--b-je--- ---- či----m- --u--č---rá-. P--------- o t--- č- m- m- s------- r--- P-c-y-u-e- o t-m- č- m- m- s-u-o-n- r-d- ---------------------------------------- Pochybujem o tom, či ma má skutočne rád. 0
Sumnjam da li će mi pisati. P--hy-u-em------- či mi -apí--. P--------- o t--- č- m- n------ P-c-y-u-e- o t-m- č- m- n-p-š-. ------------------------------- Pochybujem o tom, či mi napíše. 0
Sumnjam da li će me oženiti. P-ch-b---m-o t------------ -nou-----í. P--------- o t--- č- s- s- m--- o----- P-c-y-u-e- o t-m- č- s- s- m-o- o-e-í- -------------------------------------- Pochybujem o tom, či sa so mnou ožení. 0
Da li on mene stvarno voli? Ć- ---má-l---n-oz-- --d? Ć- m- m- l-- n----- r--- Ć- m- m- l-n n-o-a- r-d- ------------------------ Ći ma má len naozaj rád? 0
Da li će mi ipak pisati? Či ---l------í--? Č- m- l-- n------ Č- m- l-n n-p-š-? ----------------- Či mi len napíše? 0
Da li će me ipak oženiti? Č- sa-l-n -o mnou--žení? Č- s- l-- s- m--- o----- Č- s- l-n s- m-o- o-e-í- ------------------------ Či sa len so mnou ožení? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...