Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   sk Minulý čas 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [osemdesiatjeden]

Minulý čas 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
pisati p-sať písať p-s-ť ----- písať 0
On je napisao pismo. Pís-l---st. Písal list. P-s-l l-s-. ----------- Písal list. 0
A ona je napisala razglednicu. A-o-a -ísal--poh---n-c-. A ona písala pohľadnicu. A o-a p-s-l- p-h-a-n-c-. ------------------------ A ona písala pohľadnicu. 0
čitati čí--ť čítať č-t-ť ----- čítať 0
On je čitao ilustrovani časopis. Ć--a- ---o---. Ćítal časopis. Ć-t-l č-s-p-s- -------------- Ćítal časopis. 0
A ona je čitala knjigu. A ----čítala ---h-. A ona čítala knihu. A o-a č-t-l- k-i-u- ------------------- A ona čítala knihu. 0
uzeti vzi-ť- -o--ať vziať, zobrať v-i-ť- z-b-a- ------------- vziať, zobrať 0
On je uzeo cigaretu. V--l ----ig-r-tu. Vzal si cigaretu. V-a- s- c-g-r-t-. ----------------- Vzal si cigaretu. 0
Ona je uzela komad čokolade. Vz--- -i-----k-----lád-. Vzala si kúsok čokolády. V-a-a s- k-s-k č-k-l-d-. ------------------------ Vzala si kúsok čokolády. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. On-bol-n--------al- -n--bol- ---n-. On bol neverný, ale ona bola verná. O- b-l n-v-r-ý- a-e o-a b-l- v-r-á- ----------------------------------- On bol neverný, ale ona bola verná. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. On b-l leniv-, ale---a -ol--us-lo-ná. On bol lenivý, ale ona bola usilovná. O- b-l l-n-v-, a-e o-a b-l- u-i-o-n-. ------------------------------------- On bol lenivý, ale ona bola usilovná. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. On -o- c--do-ný, --- --a-bol- -o-a--. On bol chudobný, ale ona bola bohatá. O- b-l c-u-o-n-, a-e o-a b-l- b-h-t-. ------------------------------------- On bol chudobný, ale ona bola bohatá. 0
On nije imao novca, već dugove. Nema-----------a-e-d---. Nemal peniaze, ale dlhy. N-m-l p-n-a-e- a-e d-h-. ------------------------ Nemal peniaze, ale dlhy. 0
On nije imao sreće, već peh. N-mal -ťa----- --e-sm-l-. Nemal šťastie, ale smolu. N-m-l š-a-t-e- a-e s-o-u- ------------------------- Nemal šťastie, ale smolu. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Ne-al ú-pe-h, -le neú-p---. Nemal úspech, ale neúspech. N-m-l ú-p-c-, a-e n-ú-p-c-. --------------------------- Nemal úspech, ale neúspech. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. N-bol-sp-ko--ý, --e--es---o--ý. Nebol spokojný, ale nespokojný. N-b-l s-o-o-n-, a-e n-s-o-o-n-. ------------------------------- Nebol spokojný, ale nespokojný. 0
On nije bio sretan, već nesretan. Ne--l -ť--t-ý,-a----eš-a-tn-. Nebol šťastný, ale nešťastný. N-b-l š-a-t-ý- a-e n-š-a-t-ý- ----------------------------- Nebol šťastný, ale nešťastný. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. N---l --mp-tic----a---ne--mp--ický. Nebol sympatický, ale nesympatický. N-b-l s-m-a-i-k-, a-e n-s-m-a-i-k-. ----------------------------------- Nebol sympatický, ale nesympatický. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...